Kad je Ian Ausprey opremio na desetke ptica ruksacima koji sadrže fotosenzor, diplomirani student Sveučilišta Florida nadao se da će naučiti kako svjetlost utječe na njihovo ponašanje. Neobična studija, koja je pratila 15 vrsta ptica u peruanskoj oblačnoj šumi, zapravo je otkrila da veličina očiju može pomoći u predviđanju gdje se ptice razmnožavaju i hrane. Naime, što je veće oko, manji je plijen ili je tamniji okoliš. Istraživanje također sugerira da su ptice s velikim očima posebno izložene riziku jer ljudi pretvaraju šume u poljoprivredno zemljište.
POGLEDAJTE VIDEO: Model i ptica najbolji su prijatelji, spasio ju je dok je imala par dana
- Ova studija otkriva novo fascinantno područje senzorne biologije - kaže Richard Prum, evolucijski biolog sa sveučilišta Yale koji nije sudjelovao u ovom radu.
- Također, istraživanje pokazuje da veličina ptičjeg oka puno govori o njegovom vlasniku - dodaje Matthew Walsh, evolucijski ekolog sa Sveučilišta Texas u Arlingtonu, koji također nije uključen u studiju.
Svjetlost je važna - ne samo za biljke, već i za životinje. Velike oči odavno su povezane s potrebom gledanja u prigušenim uvjetima, ali je vrlo malo istraživanja detaljno proučilo utjecaj svjetlosti na ponašanje. Nedavno su znanstvenici pokazali da relativna veličina očiju žaba odgovara mjestu na kojem žive, love i razmnožavaju se. I nekoliko studija objavljenih u posljednje 3 godine sugerira da se oči ribe killifish i vodenih buha razlikuju u veličini, ovisno o prisutnosti grabežljivaca. Bez predatora, čak i malo veće oči nude potencijalnu prednost preživljavanja.
Kako bi saznali koliko bi veličina očiju mogla biti važna za ptice, Ausprey i njegov savjetnik, Scott Robinson, ekolog s Prirodnjačkog muzeja na Floridi, obradili su 240 vrsta koje su identificirali u jednoj od mnogih peruanskih oblačnih šuma. Područje ispitivanja uključivalo je niz staništa - gusto drveće, farme s ogradama, grmlje i otvoreno tlo. Budući da se svjetlost može znatno razlikovati po visini, na primjer, u tropskim krajevima, šumsko tlo može imati samo 1 posto svjetlosti na vrhovima drveća, uključivale su se i vrste koje žive od tla do krošnji drveća.
Tijekom 4 godine istraživači su izmjerili širinu očiju u 192 umrežene vrste ptica, a na fotografijama su procijenili veličinu očiju preostalih vrsta. Veće ptice obično imaju veće oči, pa su za svoje naknadne analize koristili relativnu veličinu očiju. Podijelili su ptice u dvije skupine na temelju lovačkih navika: one koje obično hvataju zalogaje s površine (i obično su kratkovidne) i one koje obično nasrću ili rone da bi uzele svoje obroke. Tada je tim dokumentirao otprilike gdje ove ptice provode većinu svog vremena.
Također su stavili komercijalno dostupne detektore svjetlosti na 71 pticu iz 15 vrsta, pričvršćujući ih na malene ruksake medicinskim ljepilom koji su trajali nekoliko tjedana. Jednom kad su otpali, Ausprey je uključio radio-signal kako bi ga pronašao i preuzeo podatke. Mjerenja svjetlosti pratila su svjetlost koju su ptice proživljavale.
- Nevjerojatno je da su uspjeli zalijepiti takve sitnice na ptice - kaže Jeffry Dudycha, evolucijski biolog sa Sveučilišta Južne Karoline u Kolumbiji, koji nije bio uključen u studiju.
Nakon analize podataka, Ausprey i njegovi kolege utvrdili su da veličina očiju predviđa ne samo mjesto gdje ptice provode vrijeme, već i ono što jedu, izvijestili su ovog mjeseca u 'Ekologiji'. Kao što se moglo očekivati, ptice koje žive duboko u šumama ili su trebale progoniti insekte izdaleka, imale su relativno velike oči. Ptice koje su živjele u najsvjetlijim okruženjima, imaju relativno male oči.
Štoviše, ptice su uglavnom ostale tamo gdje im oči najbolje rade, što bi moglo objasniti uspon i pad nekih vrsta dok ljudi krče šume za uzgoj i razvoj. Vrste s manjim očima uspijevaju na pašnjacima, poljima i plantažama drveća, utvrdili su Ausprey i njegovi kolege. No, veće oči koje izbjegavaju jaku svjetlost mogu biti ugrožene jer se njihovo šumsko stanište usitni i ne mogu putovati toliko dugo koliko im je potrebno za uspješno razmnožavanje ili lov.
- Svjetlost može imati utjecaja - kaže Ausprey na to koje vrste gdje preživljavaju. U međuvremenu, Prum predviđa da će više istraživača početi promatrati utjecaj svjetlosti na svoje omiljene organizme, a to se Auspreyu sviđa: 'Bila mi je prava privilegija podijeliti potpuno novu dimenziju u Ekologiji', piše Science.