To je rečenica koju smo svi mnogo puta čuli i znamo da je to zaista tako, no ne znamo izvesti prvu pomoć ili se to ne usudimo.
Prezbiterijanska crkva u New Yorku na maštovit i koristan način doskočila je ovom problemu i sastavila popis pjesama koje vam u tome mogu pomoći. Neće vas pjesme učiniti hrabrijima već će vam pomoći da pravilno brojite pritisak prilikom masaže srca te da se ne pogubite u ritmu.
Opusti se i uživaj
Pokušajte zamisliti život u potpunoj tišini. Pomalo zastrašujuće. Glazba, uz to što je vrlo korisna i može spasiti nekome život, ona i umiruje, uveseljava, opušta i zbog glazbe se osjećamo manje usamljeno.
Istraživanje austrijske Opće bolnice u Salzburgu je pokazalo kako glazba čak može smanjiti bol u leđima. Naime, dokazali su da glazba djeluje na autonomni živčani sustav, onaj dio živčanog sustava na koji nemamo svjesni utjecaj, onaj koji kontrolira krvni tlak, otkucaje srca i rad mozga.
Kada nas nešto boli postajemo psihički napeti, osjećamo strah, grčimo mišiće i to izaziva bolove no kada se opustimo i bolovi lagano nestaju.
Lakše se vježba
Na američkom sveučilištu u Virginiji znanstvenici su otkrili kako će vam glazba pomoći i pri vježbanju, što će ponovo imati pozitivan utjecaj na vaše zdravlje. U istraživanje su uključili 12 muškaraca koji su jedan dan vozili bicikl i slušali glazbu. Drugoga dana isti ti muškarci su vozili bicikl bez slušanja glazbe. Otkrili su kako su muškarci, na dane kada su slušali glazbu prilikom vježbanja odvozili 11 posto veće udaljenosti nego kada su vozili bicikl u tišini.
Priziva osjećaj sreće
Svi pacijenti su bili izloženi svim trima situacijama dva puta kroz dan. Pokazalo se da su pacijenti koji su slušali glazbene koncerte ili glazbu preko radija rjeđe imali anksiozne epizode, a sposobnost orijentacije im se pojačala. Pokazalo se i kako ljudi koji pate od amnezije najbolje reagiraju na vrstu glazbe koju sami odaberu, bez obzira na žanr.
Glazbena terapeutkinja dr. Stella Compton-Dickinson savjetuje slušanje pjesama koje u nama bude lijepe uspomene, posebice kod starijih ljudi koji se bore s gubitkom pamćenja. Često se sjete riječi pjesama pa to povezuju s emocijama koje su osjećali slušajući određenu pjesmu te to na kraju dovede do vraćanja pamćenja.
Kod anksioznih napadaja preporučuje slušanje pjesama izraženog ritma, poput beat boxa kako bi se vaš unutarnji ritam vratio u normalu. Kod depresije najviše će pomoći klasična glazba, vježbanju bilo koja glazba s brzim ritmom, a za produktivnost se savjetuje naučiti svirati neki instrument.
Nije glazba samo lijek pa je tako dr. Dr Jacob Jolij sa nizozemskog Sveučilišta Groningen i otkrio da pjesma koja budi osjećaj sreće ima sjajnu kombinaciju riječi, tonova i tempa poput Queenove ‘Don’t stop me now’ koja je objavljena 1978.
Desetljeća sreće
Pjesme koje usrećuju po desetljećima: 2010. “Happy” (Pharrell Williams), 2000. “I Gotta Feeling” (Black Eyed Peas), 1990. “Let Me Entertain You” (Robbie Williams), 1980. “Eye of the Tiger” (Survivor), 1970. “Don’t Stop Me Now” (Queen), 1960. “I’m a Believer” (The Monkeys).
Top 5 za prvu pomoć
Najbolji ritam za oživljavanje ima pjesma “Stayin’ Alive” grupe Bee Gees, a slijede je jednako dobre “Cecilia” Simona i Gurfunkela, “Sweet Home Alabama” Lynyrd Skynyrd, “Rock Your Body” Justina Timberlakea i “I Will Survive” Glorije Gaynnor.
Na vježbanje će vas natjerati sve što ima 145 zvučnih udaraca u minuti
Većina ljudi ne osjeća se ugodno vježbajući u tišini, no glazba neće pomoći samo osjećaju ugode nego će povećati izdržljivost i odvratiti misli od umora i boli. Nemojte misliti da će vas brži ritam pjesme nagnati na bolje vježbanje. Nakon 145 udaraca u minuti motivacija će padati te neće biti nekog posebnog utjecaja na izvedbu. Pri izboru pjesme slušajte instinkt.
Individualno je koja pjesma je za vas sretna
Iako se valja držati nekh smjernica oko ritma, teksta i tempa koji u nama budi sreću, sretna pjesma je potpuno individualan doživljaj.
Doduše, brzi tempo podsvjesno u nama izaziva višak energije, a time i sreće, te će većina baš blagdanske pjesme doživjeti kao sretne jer ih povezuje sa sretnim trenucima.
Važno pomoćno sredstvo u borbi s Parkinsonom
Glazbom se pomaže u treningu ljudi koji su izgubili neku motoričku sposobnost. Tako se pojačava mentalna i fizička povezanost, pomaže pri koordinaciji tijela i očiju, razvoju mišića i održavanju ravnoteže. Primijetilo se da je glazba pomogla povećati strukturnu povezanost u područjima mozga koji procesuiraju zvuk i kontroliraju pokret.
Daljnja istraživanja pokazat će može li glazba pomoći u rehabilitaciji i povratu motorike nakon moždanih udara, a pokazala se dosta uspješnom kao pomoćno sredstvo u borbi s Parkinsonovom bolešću.