U Hrvatskoj je trenutno na javnim mjestima dostupno oko 400 automatskih vanjskih defibrilatora (AVD uređaja) za laike, a ta bi brojka trebala biti i mnogo veća.
Nažalost, svijest o oživljavanju kod nas je vrlo niska, i mnogi ignoriraju činjenicu da u slučaju naglog srčanog zastoja upravo laici mogu spasiti život dok ne dođe ekipa hitne pomoći.
POGLEDAJTE VIDEO:
Nacionalna instruktorica iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM), dr. Milena Car, kaže da primjena AVD uređaja unutar prvih pet minuta od srčanog zastoja povećava šanse za preživljavanje za čak 50 posto.
Dr. Car ističe da HZHM, županijski zavodi za hitnu medicinu te Crveni križ, organiziraju tečajeve oživljavanja i korištenja AVD-a u cijeloj državi. Treba samo imati dobru volju, podići svijest i doći na neki od tečaja.
U Hrvatskoj je u srijedu obilježen Svjetski dan oživljavanja, a tim je povodom u istarskom gradu Buje postavljen drugi po redu AVD.
Preko mikrofona se javljaju osobi koja uzima defibrilator i komuniciraju s njom, odmah šalju ekipu na teren i do njihovog dolaska laik bez ikakvog problema može upotrijebiti AVD kako bi pomogao osobi sa srčanim zastojem. Unutra je čak i britvica kojom se muškarcima mogu obrijati prsa da bi se na njih mogle staviti elektrode uređaja.
Hrvoje Kovačević, ravnatelj Gradskog društva Crveni Križ Buje, kaže da u društvu imaju 12 ljudi s međunarodno priznatim licencama za oživljavanje, koji dalje osposobljavaju laike. Tako su za korištenje AVD.a osposobljeni profesori svih škola u Bujama, kao i policajci.
To će se širiti na sve djelatnike javnih službi i poduzeća, vrtića i komunalnih službi a uskoro kreću i programi na kojima će građani moći naučiti sve o klasičnom oživljavanju, ali i upotrebi AVD-a.
Hitna pomoć se u svim manjim sredinama suočava sa sve većim problemima zbog manjka kadra. Laici često mogu odigrati ključnu ulogu u spašavanju nečijeg života, i zato u cijeloj Hrvatskoj edukacija o oživljavanju treba biti sustavna, od vrtićke dobi, pa kasnije kroz cijeli život – kaže Hrvoje Kovačević dodajući da apeliraju i na sve velike hotelske kuće da nabave defibrilatore, jer je u zapadnom svijetu to standard.
Volonter bujskog Crvenog križa, i vozač u Hitnoj pomoći Umag, Donat Faraguna, demonstrirao nam je kako oživljavati i koristiti AVD uređaj. Treba naglasiti da je korištenje AVD-a iznimno jednostavno. Za početak, svi koji godinama nisu razmišljali o oživljavanju, trebaju znati da se nekadašnji standard klasične reanimacije od 15 potisaka na srce i nakon toga dva upuha usta na usta, promijenio na 30:2. To znači 30 pritisaka na srce, pa dva kratka upuha na usta, s malim razmakom između.
• provjeriti stanje svijesti i disanje
• protresti osobu za ramena, glasno joj se obratiti i vidjeti ima li reakcije
• zabaciti glavu osobe i ponovno obaviti provjeru disanja od deset sekundi; također, provjeriti je li dišni put slobodan
• izvaditi AVD uređaj i stisnuti tipku za uključivanje; uređaj tada započinje svoju pripremu, uz glasovne obavijesti
• dok se AVD priprema, započeti s klasičnom reanimacijom 30:2, s tim da brzina potisaka na prsnu kost treba biti oko 120 masaža u minuti; svakih 30, dakle, idu dva upuhivanja
• AVD će glasovnom porukom reći da je spreman, i tada se na prsa osobe stavljaju elektrode; na svakoj je točno nacrtano gdje se stavljaju (desna strana prsa kod ramena i lijeva strana trbuha, a znak križa u sredini elektroda mora biti nasred prsa)
• nakon stavljanja elektroda AVD sam mjeri srčani ritam, a dok to radi nastavljamo s klasičnom masažom
• AVD će samostalno procijeniti treba li osoba elektrošok i to će reći glasovnom porukom; ako treba, odmaknete svakoga tko je u vašoj blizini, i vi se odmaknete da ne dodirujete osobu te stisnete gumb za elektrošok
• nastavljate s klasičnom reanimacijom ne skidajući elektrode, jer će AVD nakon dvije minute ponovno mjeriti srčani ritam i sam procijeniti treba li još jedan elektrošok
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: