Prije sto milijuna godina ljudi su živjeli na stablima tropskih šuma i hranili se insektima, kaže Stephen Le, autor knjige “100 Million Years of Food: What Our Ancestors Ate and Why It Matters Today”.
- I danas bi insekti bili odličan dodatak prehrani jer sadrže velike količine vitamina i željeza, no prehrana se nikako ne bi mogla temeljiti na njima, kao nekad, jer smo evolucijom izgubili enzim koji razlaže egzoskelet kukaca - rekao je Le i dodao da su problem kod prehrane bogate insektima alergije i nastanak štetnih toksina. No u umjerenim količinama insekti bi bili vrlo korisni za ljude i modernu proizvodnju hrane, tvrdi.
- Zrikavci, primjerice, proizvode pedeset posto manje ugljičnog dioksida od krava, a hranu pretvaraju u kalorije i do 12 puta učinkovitije - kaže Le.
S vremenom, naši preci su počeli jesti sve više voća. Temperature su počele padati, vlaga u zraku je bila veća, a uzgoj voća postao je sve pristupačniji i lakši.
- U tom razdoblju naši preci izgubili su mogućnost sintetiziranja vitamina C, koji je neophodan za očuvanje zdravlja stanica. Takvu situaciju preživjeli su samo zahvaljujući velikim količinama vitamina C koji su dobivali iz novog načina prehrane bogatog voćem. Tako su, prije 30 milijuna godina, ljudi počeli jesti gotovo samo voće, što također može biti opasno. Naime, voće sadrži fruktozu, koju ljudsko tijelo može probaviti samo u određenoj količini. Previše fruktoze dovodi do inzulinske rezistencije i raka gušterače - rekao je Le.
Promjenom načina života počela se mijenjati i prehrana te su ljudi počeli loviti i uzgajati, što je rezultiralo prehranom s većim postotkom mesa.
- Silaskom s drveća, ljudi su počeli loviti životinje i uzgajati ih. Prehrana bogata proteinima rezultirala je povećanjem mozga. U razdoblju od samo milijun godina ljudski mozak se udvostručio. Veći mozak značio je da su postajali sve pametniji, bolje su se snalazili u lovu, pa su samim time mogli kući donijeti više hrane. To je dovelo do povećanja broja ljudi jer su lakše preživljavali te su se mogli više razmnožavati - pojasnio je Le. Ipak, upozorio je i kako previše mesa i previše proteina može biti opasno. Kod probavljanja proteina tijelo proizvodi potencijalno toksične spojeve dušika. Osoba kojoj se 40 posto dnevnoga kalorijskog unosa sastoji od proteina u riziku je da joj ti spojevi u organizmu dosegnu opasan nivo.
- Uz štetne spojeve dušika, velike količine mesa sadrže visoke razine kolesterola, koji može začepiti arterije. Jetra i crijeva ionako većinu kolesterola koji nam je potreban proizvode sami. Uz previše životinjskih proizvoda povećava se razina kolesterola. Djevojčice koje se tako hrane prije dostignu spolnu zrelost jer meso, mlijeko i mliječni proizvodi imaju utjecaj na ljudske hormone. Nažalost, očekivani životni vijek djece na takvoj prehrani je značajno skraćen - upozorio je Le.
Kako biste se ispravno hranili, morate u obzir uzeti svoje opće stanje, genetiku i starost. Jedan način prehrane ne odgovara svakome, no važno je da je raznolika i da hranjenje bude društvena aktivnost - zaključio je autor.