Pedesetih godina prošlog stoljeća, obrok sačinjen od crvenog mesa i krumpira uz čašu mlijeka smatrao se standardom zdravlja, kaže liječnica Olivia Audrey, a kako je znanost otkrila povezanost između hrane i kroničnih upala, te su neki proizvodi postali glavni krivci raznih upalnih stanja, mijenja se način na koji smo nekoć jeli kako bismo živjeli duže i zdravije.
POGLEDAJTE VIDEO:
Piramida hrane i pravilna prehrana neprestano traže reviziju, kako bi znanstvena otkrića natjerala proizvođače hrane na poštivanje strožih pravila i jačanje kvalitete namirnica.
Svakodnevno svjedočimo pomacima kada je u pitanju način na koji razmišljamo o hrani. Nutricionisti nude neke savjete za planiranje popisa namirnica u budućnosti, prenosi Real Simple.
Jesti pet biljnih namirnica dnevno jeste dobar početak, ali lako može odvesti u kolotečinu s hranom, kaže doktorica Megan Rossi te upozorava kako pravilo od pet dnevno zanemaruje potrebe bilijuna mikroba koji žive u našim crijevima, a svaki od njih preferira različite okuse i raznoliku opskrbu hranjivim tvarima kako bi opstali. Crijevne bakterije su povezane sa zdravljem gotovo svih drugih organa u tijelu, uključujući srce, kožu i mozak i što su crijevni mikrobi raznovrsniji, to povećavaju otpornost na infekcije, uravnotežuju šećer, snižavaju masnoće u krvi i pomažu u zaštiti od mnogih bolesti.
Umjesto toga, ciljajte na 30 različitih vrsta biljaka tjedno, u svim skupinama biljne hrane, uključujući voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, bilje i začine. Ovakav način i pristup prehrani temelji se na principima zdravlja crijeva i raznolikosti prehrane. Što više različitih biljaka unesete u organizam, to bolje, objašnjava Rossi.
Detoksikacija organizma uz restriktivne dijete može izgladnjeti tijelo i stvoriti neželjene kemikalije u organizmu. Možete osjećati mučninu, slabost i dehidraciju kada prehranu čine tvari s niskim udjelom ugljikohidrata. Smanjenje unosa hrane dovodi i do slabljenja imuniteta.
Umjesto toga, odlučite se za cjelovite namirnice, opremite se za vlastitu detoksikaciju raznolikom uravnoteženom prehranom, bogatom vlaknima i biljnim tvarima koja pogoduje crijevnim mikrobima. Na opisani način tijelo, odnosno organi sami stvaraju vlastitu detoksikaciju.
Uvriježena standardna piramida prehrane - odnosno prikaz glavnih skupina namirnica i njihovih preporučenih količina serviranja, danas se smatra zastarjelom.
Umjesto toga, ažurirajte prehranu, koristite takozvani tanjur zdrave prehrane. Puno je lakše razumjeti tanjur kojeg sačinjava kombinacija povrća, voća, bjelančevina, žitarica, obranih proizvoda i ugljikohidrata.
Kada se se radi o izbacivanju ugljikohidrata, to jest cijele jedne kategorije nutrijenata, nije se pokazalo najboljim izborom. Ugljikohidrati su prisutni u većini cjelovitih namirnica, uključujući voće, povrće, grah i cjelovite žitarice, koje osiguravaju energiju za naše tijelo i gorivo za naš mozak. Bez složenih ugljikohidrata, možemo se osjećati usporeno, maglovito i uspavano, objašnjava stručnjakinja. Prehrana bez ugljikohidrata ne sadrži dovoljno vlakana te može izazvati mnoge zdravstvene probleme poput bolesti srca, dijabetesa i sličnih stanja.
Umjesto toga, jedite složene ugljikohidrate, izbjegavajući one rafinirane, koji se najvećim dijelom nalaze u šećeru, bijelom brašnu i kruhu. Odlučite se za hranu bogatu složenim ugljikohidratima koji se nalaze u voću, povrću, mahunarkama i cjelovitim žitaricama. Kombinirajte, kada je god to moguće, ugljikohidrate s vlaknima.
Konzumiranje crvenog mesa, koje je nekoć bilo glavna namirnica, današnja istraživanja pokazala su nezdravima. Crveno meso se dovodi u vezu s kardiovaskularnim i mnogim drugim bolestima. Stoga, jako je važno ograničiti unos ovog mesa u organizam.
Umjesto toga, dajte prednost biljkama. Neka one budu osnovna namirnica.
Iako je tradicionalni šećer povezivan s ovisnošću i impulzivnom konzumacijom, pokazao se boljim izborom od umjetnih šećera i njegovih zamjena. Kemijske zamjene ne nude nikakvu korist, već znaju izazvati druge neželjene nuspojave poput napadaja, glavobolja i drugih neuroloških problema.
Umjesto toga, birajte prirodne zaslađivače. Potražite zamjene na biljnoj bazi poput stevije, datulja, meda ili melase. Uvrstite ih u svakodnevnu konzumaciju hrane i koristite ih pri izradi raznih jela i slastica.