Zajednički naziv za razne tegobe prilikom probave hrane koje se javljaju u gornjem dijelu probavnog sustava je dispepsija, govori nutricionistica, dr. sc. Darija Vranešić Bender. Procjenjuje se da nešto više od trećine populacije pati od takvih probavnih tegoba. 

Pritom se u oko 50 posto dispeptičnih bolesnika nalazi oštećenje gornjeg dijela gastrointestinalnog sustava, najčešće erozivni gastritis ili peptički ulkus želuca i/ili dvanaesnika, dok se u preostalih 50 posto bolesnika ne nalazi takvih promjena, dodaje nutricionistica Vranešić Bender. 

- Dispepsija označava nelagodu nakon obroka ili bol lokaliziranu u gornjem dijelu abdomena. Najčešće se radi o funkcionalnom poremećaju gornjeg dijela probavnog sustava - kaže nutricionistica Vranešić Bender. 

Ovo se stanje očituje bolom, pečenjem, osjećajem nelagode i mučnine u želucu, osjećajem pritiska i nadutosti, osjećajem zapunjenosti, sitosti već i nakon malih količina hrane, gubitkom apetita, podrigivanjem i pojačanim ispuštanjem plinova, vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak (tzv. refluks) ili mučninom koju može pratiti i povraćanje. 

Poznato je nekoliko čimbenika rizika za pojavu dispepsije, a to su pušenje, pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pića, prekomjerna konzumacija kave (više od šest šalica na dan), neadekvatna prehrana (bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovita prehrana), pretilost, izloženost stresu, upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni), ali i prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitnjače i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti) te infekcija s Helicobacter pylori. 

Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati značajnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje probave, a time i kvalitete života jer smanjuje bol i nelagodu.

Savjetuje se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane s naglaskom na nemasnu i ne suviše začinjenu hranu te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka. Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće te redovito konzumiranje fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, acidofil, kefir). Od pomoći može biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje.

Hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te pogoduju refluksu. Zato treba izbjegavati prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, češnjak, luk i pušenje. Također, neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak pa i njih treba izbjegavati. 

To su citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od rajčice, crvena paprika, čili i papar. Ljudi koje pate od GERB-a ne bi smjeli lijegati nakon obroka, posebice ako je obrok bio obilan te bogat mastima i proteinima. Obilni obroci bogati mastima i proteinima stimuliraju obilno lučenje želučanih sekreta i usporavaju pražnjenje želuca. 

Zato se ovim bolesnicima savjetuje umjereno konzumiranje mesa, mliječnih proizvoda i jaja tri sata prije lijeganja. I Omega-3 masne kiseline su pokazale zaštitno djelovanje, pa u prehrani ovih bolesnika treba biti obilno zastupljena riba, posebice vrste iz sjevernih mora, poput bakalara, lososa, tune i sabljarke.

Važnost proizvoda bogatih probioticima

Fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji uspostavljaju ravnotežu u crijevnom sustavu. Lactobacillus acidophilus u in vitro studijama imao je baktericidno djelovanje na Helicobacter pylori.

Kadulja i gospina trava kod Helicobacter pylori

U situacijama teže eradikacije H. pylori koriste se ljekovite biljke, poput kadulje, gospine trave, majčine dušice, lavande, anisa i pelina jer te biljke svojim eteričnim uljima djeluju baktericidno na H.pylori.

Tegobe ublažite čajem od sljeza, iđirota ili lana

U narodnoj medicini u liječenju tegoba u gornjem dijelu probavnog sustava najčešće se primjenjuju čajevi od sljeza ili lana, kamilice, komorača, iđirota, stolisnika i metvice, kao i pelina, kičice ili maslačka. 

Svježi, nezagrijani sok od kupusa pomaže kod čira želuca i dvanaesnika

Znanstvenik Garnett Cheney je 1950. godine otkrio da sok od svježeg sirovog kupusa potpomaže iscjeljenje u bolesnika s čirom želuca i dvanaesnika. Bolesnici su tijekom njegova istraživanja pili četiri čaše svježeg soka od kupusa na dan i nakon tjedan dana 81 posto bolesnika nije imalo simptome bolesti.

Manje šećera i soli te gaziranih pića, čaja i kave

Prekomjerna konzumacija šećera predstavlja čimbenik rizika za pojavu ulkusne bolesti. Šećer uzrokuje pojačano lučenje želučane kiseline, a to može isprovocirati simptome bolesti. Povećan unos soli također je povezan s povećanim rizikom peptičkog ulkusa. Napici koji sadrže kofein (kava, čaj, kola), pa i kava bez kofeina, mogu potaknuti lučenje želučane kiseline, no u umjerenim se količinama mogu konzumirati - najbolje poslije jela - savjetuje nutricionistica, dr. sc. Darija Vranešić Bender. 

Iznimno je važno smanjiti razinu dnevnog stresa

Probiotički proizvodi korisni su i zbog toga jer smanjuju štetne popratne pojave lijekova koji se koriste za eradikaciju H.pylori, primjerice smanjuje proljev izazvan antibioticima. Vrlo je važno i smanjiti razinu stresa te prakticirati redovite tehnike relaksacije, poput joge, vježbi istezanja ili meditacije.

Dispepsija se u prosjeku javlja oko 55. godine

Dispepsija se najčešće javlja u srednjoj životnoj dobi (prosječna dob je 55 godina) i pogađa podjednako oba spola, s ipak nešto većom učestalošću u muškaraca, objašnjava nutricionistica, dr. sc. Darija Vranešić Bender.