Možda je stiglo još 1. ožujka, možda danas u 10 sati i 37 minuta, a možda nam stigne tek sutra, ovisno koga pitate.
POGLEDAJTE VIDEO: Prekrasan proljetni dan u Rastokama
U petak smo imali ugodan, topao i sunčan dan, uz pokoji oblak i koju kap kiše, a već danas je zazimilo i u dijelovima Hrvatske sprema se snijeg, ili je već pao, uz šanse da se vrijeme već sutra razvedri i zagrije zubato sunce.
Takve su promjene karakteristične za početak proljeća, pa zapravo i nije bitno je li to godišnje doba 'službeno' stiglo ili nije. Kao da se i godišnje doba zbunilo, pa tu zbrku s datumima vrijedi istražiti.
Većina nas u školi je učila da godišnja doba počinju 21. dana u mjesecu, osim jeseni koja stiže 23. rujna, što je, zapravo, priča prilagođena tome da bismo jednostavno mogli pratiti smjene godišnjih doba. Stručnjaci koji se bave astronomijom to računaju puno preciznije i oni su utvrdili da proljeće posljednjih 20-ak godina stiže dan ranije. Postoji mogućnost da stigne i ranije, već 19. ožujka, a tehnički rečeno, to se utvrđuje prema tome kad Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stupnjeva u odnosu na orbitu oko Sunca.
- Nije lako objasniti tu razliku, no krajnje pojednostavljeno, ona nastaje zbog toga što kalendar koji imamo i kojim se služimo nije do kraja precizan, kao ni način na koji mjerimo dan. Mi računamo da on traje 24 sata, a Zemlji za rotaciju oko njene zamišljene osi treba zapravo 23 sata i 56 minuta – pojašnjava Dinko Brautović, predsjednik Akademskog astronomskog društva Rijeka.
Te četiri minute su i razlog zbog kojega se razlikuje broj dana u mjesecu, tako da imamo one sa 30 i 31 danom, odnosno veljaču koja svake četiri godine ima 29 dana, dodaje.
- Te nepravilnosti u Zemljinoj rotaciji povezane su s položajem Zemlje u odnosu na Sunčeve zrake i poklapaju se s ekvinocijem – pojašnjava sugovornik. Pritom je važno imati na umu da se datumi mogu razlikovati u različitim dijelovima Zemlje, pa se ni početak proljeća ne može definirati za sve dijelove planete u isto vrijeme, dodaje sugovornik. Govorimo, zapravo, o sličnom principu kao i kad je riječ o Novoj godini, kaže.
- Tako možemo reći da je na dan kad je kod nas već započeo 20. ožujka, u SAD-u neko vrijeme još 19. ožujka, dok su u Kini, recimo, već zagazili u 21 – pojašnjava Brautović.
No, i jedna i druga teorija skoro da padaju u vodu kad nazovete Državni hidrometeorološki zavod, gdje kažu da je proljeće - što se njih tiče - stiglo još 1. ožujka. Tako su i objavili prije 20-ak dana. No, to je meteorološka metoda, koja zapravo meteorolozima olakšava praćenje godišnjih doba, i ne treba ju uzimati kao službeni početak godišnjeg doba, pojašnjava Lidija Fuštar, voditeljica Područnog ureda DHMZ Split.
Meteorolozi se pritom vode metodom u okviru koje se promatraju spuštanje i rast temperature, te stanje u atmosferi. To se određuje klimatološki, praćenjem statistike o temperaturama i koordinira prema kalendaru, te svako godišnje doba traje tri mjeseca, pa za njih proljeće meteorološki traje do 31. svibnja.