To je to što me zanima!

'Stariji nisu teret, nego mostovi između prošlosti i budućnosti'

Europska komisija surađuje s državama članicama EU-a kako bi potpomogla i ojačala razvoj ključnih kompetencija i osnovnih vještina za sve, od rane dobi i kroz cijeli život
Vidi originalni članak

Tanja Šimić, dugogodišnja urednica na Hrvatskoj radio televiziji, nije se povukla u pasivnost mirovine. Naprotiv, odlučila je iskoristiti svoje bogato iskustvo i strast prema televiziji kako bi stvorila nešto posebno. Tako je nastala emisija “Zlatna liga”, koja je postala pravi hit među gledateljima.

Njezina karijera obuhvaćala je različite uloge – od novinarke do voditeljice, urednice, producentice i voditeljice Odjela međunarodnih odnosa. No, umjesto da se povuče u tišinu mirovine, Tanja je odlučila nastaviti stvarati i povezivati generacije.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Pokrenula je emisiju za umirovljenike

Emisija “Zlatna liga” posvećena je umirovljenicima, a gostovala su mnoga imena iz javnog života koji su ostavili trag. Tanja je, kao umirovljenica, pronašla novi smisao u radu. Kroz emisiju, koju je pokrenula kao vanjska suradnica i autorica, Tanja istražuje što rade umirovljenici, kako provode svoje vrijeme i kakve tragove ostavljaju.

Kako kaže, što je prevagnulo njezinu ponovnu suradnju s televizijom:

- Sve smo unaprijed definirali što se treba napraviti i ja sam to uredno i profesionalno isporučivala. Sviđa mi se raditi ono što sam radila cijelog života, što znam raditi i volim, a u ritmu koji mi odgovara - rekla je Tanja.

Tako Tanja Šimić, umirovljenica, nastavlja stvarati. Njezin rad pokazuje da mirovina ne znači kraj, već novi početak.
Ona se, kao umirovljenica, uključila u dinamičan svijet tehnologije. U montaži surađuje s mlađim kolegama, razmjenjujući znanje i iskustvo. Emisija je dobila pozitivne povratne informacije od gledatelja, potvrđujući da njihov trud ima smisla:

- Otišla sam u prijevremenu mirovinu jer mi se ta opcija učinila optimalnom. Kako nisam mogla predvidjeti koliko će dugo epidemija trajati i kako će se raditi jednom kada završi, odlučila sam da je najbolje da odem u mirovinu i da si vrijeme ispunim onim aktivnostima koje me vesele i ispunjavaju, a da se istovremeno osjećam korisnom. U prvoj godini mirovine završila
sam tečaj akupunkture i vratila se svojem starom hobiju – tkanju. No, onda sam dobila poziv da pokrenem novu emisiju na HRT-u. Tako sam protekle dvije sezone radila emisiju ‘Zlatna liga’ - ispričala je. 

Emisija okuplja različite poznate osobe iz hrvatskog javnog, kulturnog, sportskog, medijskog i umjetničkog života. Njezini gosti su legende malih ekrana, umirovljeni voditelji i druge zanimljive osobe. U emisiji se razgovara o njihovim iskustvima, životu u mirovini i tragovima koje su ostavili u našem društvu ranije.

Primjeri gostiju u emisiji “Zlatna liga” uključuju Zlatka Kauzlarića Atača, Mira Vucu, Ružicu Cigler, Miodraga Šajatovića, Igora Zidića, Zvonka Makovića, Antu Kostelića Gipsa i Hrvoja Horvata Cvebu. Emisija je dočekana je s iznimnim interesom i podrškom gledatelja. Pozitivne povratne informacije govore da sav trud koji Tanja Šimić i njezini kolege ulažu u emisiju ima smisla. Upravo ta povezanost s umirovljenicima i fokus na njihovim pričama doprinose uspjehu emisije.

Emisiju je uređivala i naša istaknuta novinarka u mirovini Mirjana Rakić, rođena 7. ožujka 1948. godine. Veći dio svoje karijere provela je u redakcijama za vanjsku politiku na Televiziji Zagreb i kasnije na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT). Tijekom svoje karijere, intervjuirala je mnoge poznate osobe, uključujući Yassera Arafata, Margaret Thatcher i Muammara Gadafija. Uz to, Mirjana Rakić bila je predsjednica Vijeća za elektroničke medije i direktorica Agencije za elektroničke medije.

Njezin profesionalni rad odlikuje se iznimnom stručnošću i angažmanom u medijskom svijetu.

AKTIVNO STARENJE U DIGITALNOM DOBU Projekt 'Boomer' za digitalno opismenjivanje starijih osoba

Mentorstvo kao ključ razvoja mladih novinara

U uređivanju te emisije sudjeluje i poznati televizijski čovjek Velimir Đuretić, također umirovljenik. Mentorstvo je ključno za razvoj mladih novinara i jačanje novinarstva kao struke. Nažalost, nedostatak mentora u javnom mediju može imati negativan utjecaj na rad mlađih kolega. Kroz mentorstvo, iskusni novinari mogu prenositi svoje znanje, vještine i profesionalne vrijednosti, pomažući mladima da razumiju kompleksnosti novinarskog posla i da se razvijaju. Stoga bi investiranje u mentorske programe moglo biti
ključno za očuvanje kvalitete novinarstva i osiguranje da se mladi novinari osjećaju podržano i pripremljeno za izazove u ovom dinamičnom polju.

Postoje inicijative i programi koji se bave mentorstvom, posebno u oblasti novinarstva. Na primjer, na VERN’u (Visoka škola za
menadžment i komunikaciju) nude studij novinarstva koji priprema studente za različite novinarske poslove, uključujući tradicionalne medije poput televizija i radija, ali i suvremene digitalne medije. Mentorstvo je važno kako bi se mladi novinari bolje razumjeli složene poslovne koncepte i pristupe, te kako bi izlazili iz svoje zone komfora. 

Europska komisija surađuje s državama članicama EU-a kako bi potpomogla i ojačala razvoj ključnih kompetencija i osnovnih vještina za sve, od rane dobi i kroz cijeli život. Ključne kompetencije podrazumijevaju znanje, vještine i stavove koji su potrebni za osobno ispunjenje i razvoj, zapošljivost, socijalnu uključenost i aktivno sudjelovanje u društvu. Mentorstvo ima važnu ulogu u prenošenju znanja i iskustava te podržava razvoj pojedinaca. Osim toga, mentorstvo može doprinijeti razvoju emocionalne inteligencije i međuljudskih vještina. U poslovnom okruženju, mentorstvo je nepogrešivo za pridobivanje, prenošenje, izmjenu i kruženje znanja, što je ključno za stvaranje društva blagostanja za sve.

Mostovi vremena: Ispovijest Lovorke Marinović

- Mi "starice". Tako nas često oslovljavaju, kao da smo samo sjene prošlih vremena. No, ja, Lovorka Marinović, odlučila sam da neću biti samo sjena. U mirovini sam, ali zašto ne bih i dalje radila? Zašto ne bih bila aktivna, živa, korisna? - kaže Lovorka.

Odlaskom u mirovinu, često gubimo aktivnu ulogu u društvu. Taj gubitak često vodi ka lošem mentalnom zdravlju, stresu, depresiji. No, Lovorka je odlučila drugačije. Odlučila je ostati aktivna, jer život je više od broja godina.

VIŠE OD 1,2 MILIJARDE EURA EK najavio novi investicijski paket za zapadni Balkan, ulagat će u željeznice, vodoopskrbu...

U današnje vrijeme imamo mnogo mogućnosti kako izbjeći takva stanja. Možemo se uključiti u razna udruženja umirovljenika, sudjelovati u projektima, družiti se s mladima.

- Cijeli radni vijek sam provela radeći na projektima. Bilo mi je logično da tako nastavim i u mirovini. Trenutno koordiniram dva projekta. Prvi je međunarodni projekt o suzbijanju seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, koji se provodi u šest država i financira iz fondova EU. Drugi projekt je Think Tank Korčulanska škola, koji već 13 godina okuplja progresivne ljude iz naše regije i EU na otoku Korčuli - ističe.

Škola je osmišljena kao jedinstveni politički, ideološki, slobodni prostor za razmjenu mišljenja o kritičkim pitanjima, posebno onima vezanim uz ravnopravnost spolova gdje najviše surađuju s mladima.

IĆI ĆE AUTOMATIZMOM? Piletić: Zakonskim izmjenama ubrzati isplatu prve mirovine

- U svom radu koristim svoje iskustvo, kreativnost, znanje i vještine. Naša druženja stvaraju prijateljstva, doprinose suradnji i solidarnosti. Jer stariji ljudi nisu teret – mi smo mostovi između prošlosti i budućnosti. Naša mudrost, iskustvo i predanost čine nas neprocjenjivima. I dok koordiniram projekte, osjećam da sam dio nečeg većeg, nečeg što nadilazi godine i brojke. Tako da, dragi moji, ne zovite nas samo “staricama”. Mi smo više od toga. Mi smo mostovi vremena, poveznice između generacija. I dok radimo, stvaramo, razgovaramo, neka nas nosi vjetar promjena, neka nas vodi prema boljoj budućnosti - zaključila je.

Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare