Čim započnu simptomi crijevne viroze kod djeteta, bilo da je proljevu ili povraćanju, odmah započnite s davanjem rehidracijske otopine. Cilj je spriječiti da dođe do dehidracije, organizma, a na taj način moguće je skratiti trajanje proljeva za jedan dan - kaže pedijatar prof. dr. sc. Milivoj Jovančević.
POGLEDAJTE VIDEO: Napravite sami rehidracijski napitak
Rehidracijsku otopinu nudite djetetu više puta na dan, po malo, odnosno po nekoliko gutljaja. Ako je viroza popraćena visokom temperaturom, snižavajte ju lijekovima za snižavanje temperature na bazi paracetamola i nikakvi drugi lijekovi u pravilu nisu potrebni, dodaje. No, važno je kontinuirano pratiti opće stanje djeteta.
- Povremeno treba provjeriti stanje hidriranosti organizma, tako što ćete pogledati djetetu u usta. Ako je sluznica vodenasta, odnosno tekuća, to znači da nema straha od dehidracije. Međutim, ako je sluznica ljepljiva, odnosno ako su usta suha, svakako ustrajte u tome da dijete popije dodatne količine rehidracijske otopine - savjetuje pedijatar.
- U pravilu, viroza će proći za tri do četiri dana. Zabrinuti se treba i ako dijete mirno leži i djeluje iscrpljeno, a temperatura ne prolazi, i to posebno ako se pojave tresavica ili osip na tijelu. Tada obavezno posjetite liječnika - kaže dr. Jovančević. Dodaje kako danas više ne vrijedi pravilo po kojemu se dijetu tijekom proljeva ili povraćanja, tako što mu se davalo samo suhe dvopeke i posnu hranu.
- Dok traje proljev, dijete može jesti praktično sve, samo treba izbjegavati slatku hranu, poput meda, marmelade i slatkih napitaka. U tom slučaju ne morate ograničavati obroke jer najčešće nije iziritirana sluznica želuca. Kod proljeva je u tome stvar, pa naglasak treba biti na davanju rehidracijske otopine i na vrlo malim obrocima - kaže dr. Jovančević. Ponudite djetetu laganije namirnice pa postupno širite spektar, ovisno o tome kako reagira na hranu, zaključuje sugovornik.
I kad su u pitanju odrasli, kod crijevne viroze važno je misliti na rehidraciju organizma, ističe dr. Dragan Soldo,, obiteljski liječnik iz Novog Zagreba.
- Preporuka je nadoknađivati izgubljenu tekućinu laganom povrtnom ili pilećom juhom. Jedite manje obroke, najbolje povrće i meso iz juhe, te kompot od jabuka ili sličnog voća, bez jakih začina i dodanog šećera i priuštite probavi dan, dva odmora - savjetuje. Dobro je imati pri ruci i rehidracijsku otopinu i uzeti je barem dok traju proljev ili povraćanje.
Spriječite trovanje hranom
S obzirom da nam stižu više ljetne temperature, vrijedi podsjetiti da je potreban veći oprez kod skladištenja u rukovanja hranom, posebno onih namirnica koje mogu privući razne bakterije i viruse.
- Najčešći su uzročnici bakterije poput salmonele, stafilokoka, listerije ili Escherichije coli koje mogu zaraziti hranu tijekom proizvodnje ili pripreme, no sve one prenose se prvenstveno prljavim rukama, pa je jedna od najvažnijih mjera predostrožnosti ljeti često pranje ruku, kaže dr. Tanja Pekez, liječnica obiteljske medicine iz Kutinskog Doma zdravlja. Dodaje kako je zbog toga dobro izbjegavati uličnu prodaju hrane, odnosno mjesta koja djeluju 'sumnjivo' i gdje nije sigurno da su namirnice pravilno skladištene, kuhane ili pečene, kaže sugovornica.
- Obavezno perite ruke prije jela i prije rukovanja namirnicama kod pripreme obroka. Ako niste u prilici oprati ruke vodom i sapunom, dezinficirajte ih maramicama koje su za to namijenjene, ili sredstvom za dezinfekciju. Također, dobro perite i čistite sve namirnice koje donesete kući te imajte na umu da ih je što prije potrebno pohraniti u hladnjak, upozorava liječnica.
Prije svega, nakon kupovine hrane što prije idite kući, odnosno nemojte ostavljati namirnice predugo u automobilu. Prije nego što ćete namirnice pospremiti u hladnjak operite ih i očistite te pohranite u papirnate ili za to namijenjene vrećice ili plastične kontejnere. Posebnu pažnju treba posvetiti mesu: Dobro ga zamotajte i držite na tanjuru, kako krv iz mesa ne bi curila po drugim namirnicama u hladnjaku.
Meso i druge lako kvarljive namirnice trebaju se čuvati na dnu hladnjaka, jer je na tim policama uvijek najniža temperatura, dok povrće koje može stajati i hranu koja je zatvorena u kutijicama u kojima se prodaje možete staviti i na gornje police. Pazite da sve povrće prije pospremanja u hladnjak dobro ocijedite i osušite, kako se u hladnjaku ne bi skupljala voda.
Simptomi prolaze bez osobnog liječenja
Sve namirnice prije kuhanja još jednom operite. Pazite na higijenu dasaka i noževa s kojima ćete ih rezati, pri čemu taj pribor treba oprati spužvicom i deterdžentom za pranje suđa nakon obrade svake pojedine namirnice. Meso obrađujte zadnje, ili pribor kojim ste ga rezali odmah stavite na pranje.
Voće i povrće koje se jede sirovo treba dobro oprati pod mlazom vode. Kuhanu hranu ne ostavljajte dugo izvan hladnjaka, odnosno sve ono što niste pojeli i želite ostaviti za kasnije čim se ohladi na sobnu temperaturu pohranite u hladnjak. Nemojte pospremati kuhanu hranu dok je još topla jer će podići temperaturu u hladnjaku i time podići i rizik od kvarenja namirnica koje su na obližnjim policama. Također, hranu koju ste izvadili iz hladnjaka radi podgrijavanja obavezno prokuhajte, a ono što niste pojeli - bacite. Naime, hranu nipošto nije dobro dvaput podgrijavati.
Mučnina, povraćanje, nadutost, vjetrovi, grčevi u trbuhu i proljev mogu upućivati na trovanje hranom. Mogu potrajati od nekoliko sati do nekoliko dana, a u većini slučajeva proći će bez posebnog liječenja. Prijeđite odmah na što laganiju hranu, primjerice kuhanu rižu i povrće, bez puno začina i bez mesa. Započnite uzimati rehidracijsku otopinu i čajeve za smirenje probave i 'osluškujte' tijelo. Ako se stanje ne popravlja nakon dva do tri dana, javite se liječniku, posebno ako se pojave krv u stolici ili ispovraćanom sadržaju ili jaki bolovi.