Cipar i Maltu mnogi Europljani smatraju dalekim mediteranskim rajem. No unatoč sunčanoj klimi, nisu toliko u mogućnosti kapitalizirati svoje bogatstvo sunčeve svjetlosti i potencijalnu čistu energiju koliko bi se očekivalo.
Jedno od rješenja bilo je sklapanje partnerstava između tih malih otočnih država i stručnih istraživačkih partnera iz većih zemalja EU-a koje su u velikoj prednosti u koračanju prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika i čistoj mobilnosti.
Profesor George Georghiou i njegov tim u Istraživačkom centru za održivu energiju FOSS na Sveučilištu na Cipru od 2016. surađuju s istraživačima Austrijskog tehnološkog instituta (AIT) i Danskog tehničkog sveučilišta (DTU) – etabliranim stručnjacima u području fotonaponskih (PV) mreža i pametnih energetskih mreža – u sklopu istraživačke inicijative TwinPV koju financira Europska unija.
Zajednički cilj bio im je istražiti način na koji bi Cipar mogao kvalitetnije iskoristiti fotonaponsku energiju i zadovoljiti svoje rastuće potrebe za električnom energijom te potaknuti istraživanja i inovacije povezane s tim obnovljivim izvorom energije.
Istraživački partneri proveli su brojna istraživanja slučaja usmjerena na cijeli ciklus solarne energije, od fotonaponskih stanica i skladištenja energije do pametnih električnih mreža i predviđanja energetskih potreba. Glavni cilj bio je pronaći načine upotrebe većih količina obnovljive energije na otoku te prekinuti ovisnost Cipra o sirovoj nafti. To je zahtijevalo rješavanje problema koji su specifični za male otočne države poput Cipra.
Snaga sunca
Cipar ima više od 3 300 sunčanih sati godišnje, što ga čini idealnim mjestom za iskorištavanje solarne energije. Ali on i dalje uvozi većinu energije u obliku fosilnih goriva. Eurostat tvrdi da je 2019. godine samo 13,8 % njegove energije došlo iz solarne energije i energije vjetra, što je znatno ispod europskog prosjeka od 19,7 %. Postavlja se očigledno pitanje: zašto?
Problem je što su obnovljivi izvori energije, poput solarnih, nepredvidljivi i ne dopuštaju zemlji da poduzme nešto u pogledu svojih promjenjivih energetskih potreba. Cipar u prosjeku ima četiri milijuna turista godišnje, od kojih većina pristiže tijekom nekoliko kratkih mjeseci. Energetske potrebe na otoku tada porastu s 300 megavata u proljeće na 1200 megavata.
Metode skladištenja obnovljive energije i dalje su komplicirane i skupe, zbog čega ju je teško upotrebljavati kao primarni izvor energije. Značajna količina viška energije stoga se ne pohranjuje za kasniju uporabu, nego se gubi. Razlog tomu je činjenica da još nema povezanosti s električnim mrežama u kontinentalnoj Europi, što otežava izvoz viška energije.
„Ako proizvedete veliku količinu električne energije u ostatku Europe, uvijek ju možete poslati u susjednu zemlju, ali Cipar je otok koji nije povezan s europskim energetskim tržištem”, objasnio je Georghiou. „Mi ne možemo prenositi svoju energiju niti ju možemo pohranjivati jer je to preskupo.”
Rezultat tomu je da se Cipar prvenstveno oslanja na tri stanice na loživo ulje, a cijene električne energije u zemlji konstantno rastu, što većini populacije predstavlja prijetnju od energetskog siromaštva.
„Cipar je izolirana mreža i zbog toga mu se teško osloniti samo na solarnu energiju”, izjavio je Georghiou.
Izgradnja kapaciteta
Pomoć iskusnijih partnera bila je presudna, a Georghiou priznaje da je suradnja na projektu TwinPV značajno pridonijela izgradnji istraživačkog kapaciteta na Cipru.
„Usvojili smo mnogo znanja i stručnosti od naših naprednijih partnera. Projekt nam je pomogao proširiti naše sposobnosti i provesti relevantna istraživanja u području solarne energije, pametnih mreža i integracije obnovljivih izvora energije.”
Značajan rezultat za Cipar bila je nadogradnja istraživačkog centra FOSS u Centar izvrsnosti za istraživanja i inovacije (CoE) PHAETHON za pametna, učinkovita i održiva energetska rješenja početkom 2024. godine. Uz podršku EU-a transformacija će kreirati novi regionalni centar izvrsnosti u području održive energije.
To je dovelo i do planova da se kampus u sklopu Sveučilišta na Cipru učini potpuno „zelenim”, izjavio je Georghiou. Trenutačno se gradi novi veliki solarni park s baterijskim skladištenjem koji bi trebao zadovoljiti značajni dio potreba sveučilišta za električnom energijom.
Općenito, na Cipru se širi upotreba distribuirane obnovljive energije koja bi do 2030. u sklopu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana potencijalno trebala povećati njegov udio obnovljive energije na 23 %. Obećavajuća je činjenica da je broj fotonaponskih sustava na Cipru porastao za 66 % u 2023., a očekuje se i da će se taj trend nastaviti. Iako je projekt TwinPV završio u prosincu 2018., svi istraživači koji su bili uključeni nastavili su surađivati.
„Formirali smo strateška partnerstva i kreirali dobitnu situaciju”, rekao je Georghiou.
Povezanost e-mobilnosti
Na zapadnom dijelu Sredozemnog mora, dr. Brian Azzopardi, viši predavač na malteškom Fakultetu za umjetnost, znanost i tehnologiju (MCAST) i utemeljitelj Grupe za istraživanje energije MCAST, ispričao je sličnu priču. U sklopu drugog twinning projekta EU-a pod nazivom NEEMO koji je trajao četiri godine, do 2023., Malta je uspjela značajno povećati količinu istraživanja u područjima električne mobilnosti i čiste energije. U sklopu ovog zajedničkog napora, MCAST se također udružio s Austrijskim tehnološkim institutom (AIT) kao i s francuskom Komisijom za alternativne energije i atomsku energiju (CEA) i Nikozijskom agencijom za razvoj (ANEL) na Cipru.
„Cilj je bio poboljšati i izgraditi istraživački kapacitet u području električne mobilnosti – odnosno e-mobilnosti – kao i njezino djelovanje na Malti”, rekao je Azzopardi, koji je koordinirao projekt.
Stručnjaci projekta NEEMO istražili su određene probleme povezane s e-mobilnošću na Malti, uključujući njezina fizička ograničenja. Budući da je otok dugačak samo 27 kilometara, većina je putovanja kratka i nije bio dovoljan broj punionica, posebice tijekom prometnih turističkih razdoblja.
Fokus projekta NEEMO leži na rješenjima za mikromobilnost usmjerenima na poboljšanje pristupa prijevozu za sve građane, uključujući one s ograničenom mobilnošću ili ograničenim pristupom javnom prijevozu.
„Ne možemo riješiti sve probleme e-mobilnosti, ali značajno smo pridonijeli istraživanjima koja su u tijeku”, rekao je Azzopardi.
To je uključivalo istraživanje tzv. dvosmjernog toka struje. Ono se odnosi na punjenje koje ide u oba smjera – primarno u vozilo, omogućavajući električnoj energiji pohranjenoj u bateriji EV-a da teče i natrag u kuću ili električnu mrežu. Time se mogu stabilizirati mreže, posebice jer se ponovno pokrenu nakon nestanka struje.
„To koristi našim stanovnicima jer pomaže u poboljšanju uvjeta za električnu mobilnost, što postaje sve popularnije ovdje na Malti”, rekao je Azzopardi.
Usporedno s radom istraživača e-mobilnosti u sklopu projekta NEEMO, malteška vlada iskoristila je sredstva EU-a kako bi pružila nove potpore za kupnju električnih vozila. Tijela nadležna za promet na otoku izvijestila su prošlog kolovoza o „značajnom porastu” u prodaji hibridnih električnih i plug-in automobila.
Temelj istraživanja
Kao i kod projekta TwinPV, međunarodna suradnja pokrenuta projektom NEEMO dovela je do značajnih napredaka u istraživačkom i inovacijskom kapacitetu otoka. Točnije, uvođenjem Zaklade za inovacije i istraživanja Malta (FiR.mt), koja je pomogla da se premosti jaz između industrije, istraživanja i akademske zajednice, izjavio je Azzopardi.
„Prije osnutka zaklade FiR na Malti nije bilo istraživačkih centara”, rekao je Azzopardi. „Ovo je zasigurno uspjeh, posebice u smislu izgradnje istraživačkog kapaciteta.”
Azzopardi projektu NEEMO pripisuje zasluge i za činjenicu da je Fakultet MCAST na Malti prihvaćen u Europsko udruženje partnera za istraživanja u automobilskoj industriji (EARPA) koje ujedinjuje najprominentnije europske neovisne pružatelje usluga istraživanja i razvoja u automobilskom sektoru.
„Sve je to baština projekta NEEMO. Suradnja je bila odskočna daska mnogim inicijativama.” On smatra da Malta zauzvrat nudi jedinstvene prilike većim zemljama EU-a.
„Malta je pristupačna i njome se može lako rukovati. Nudi dobar okoliš za istraživačke eksperimente diljem države koji se zatim mogu primijeniti na kontinentalnu Europu.”
I Georghiou i Azzopardi slažu se da bi ta međunarodna partnerstva, koja su se pokazala ključnima za smanjivanje jaza u sklopu istraživanja s naprednijim zemljama, bila teško izvediva bez financiranja i potpore EU-a.
„U našim se zemljama krije mnogo talenata, ali ponekad je potrebno malo vodstva”, rekao je Georghiou.
Autorica: Michaela Nesvarova
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Horizon. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.