Ova se knjiga bavi premisom da redovita fizička aktivnost štiti od razvoja kardiovaskularnih bolesti jer je zaslužna za određene fiziološke promjene u tijelu, kaže Peter Kokkinos, autor knjige “Physical Activity and Cardiovascular Disease Prevention”.
Tjelovježba osnažuje organizam i čini ga otpornijim na bolesti. Pozitivni učinci tjelovježbe na organizam otkriveni su već u antici. Još je Hipokrat izjavio da je hodanje najbolji lijek za ljude, a isticao je i kako u svemu treba biti umjeren. Grčki su mislioci uvidjeli povezanost tijela i uma. Vjerovali su kako je fizičko zdravlje ne samo nužno za zdravlje i razvoj tijela, nego i za održavanje ravnoteže s intelektualnim težnjama. Zato su Grci smatrali kako se harmonija tijela s umom može postići samo ako uz fizičke vježbe redovito provodimo i one mentalne.
- Poželjno je da fizička aktivnost nikad ne traje manje od dvadeset minuta. Na početku možete vježbati deset minuta ujutro i deset minuta navečer kako bi vam se tijelo naviklo i kako ne biste odustali. Općenito, svima se preporučuje vježbati do sat vremena dnevno – kaže autor.
Kako se nakon sat vremena vježbe njezina korist donekle smanjuje, a nakon tog vremena češće dolazi i do ozljeda, autor je protiv duljeg treninga.
- Treba imati na umu i međusobnu interakciju intenziteta i trajanja vježbi. U pravilu, što je veći intenzitet vježbe, to bi kraće ona trebala trajati – ističe.
Naravno, vrijedi i obrnuto. Isto tako, važna je i učestalost fizičke aktivnosti.
- Vježbanje jednom tjedno nije dovoljno, a može biti i kontraproduktivno. U tom slučaju češće dolazi do ozljeđivanja te se zato preporučuje vježbati od tri do pet puta tjedno. Ipak, kardiovaskularno zdravlje poboljšat ćete već i vježbanjem dvaput na tjedan. Kasnije možete polako dodati još jedan ili dva treninga – predlaže Kokkinos.
Pojedinci usvajaju naviku vježbanja nakon otprilike četiri do šest tjedana. Osim usvajanja zdravih navika, treba uzeti u obzir i koliko je vremena potrebno da se vide promjene.
- Promjene u krvnom tlaku mogu postati vidljive već nakon samo dva tjedna vježbanja po tri puta tjedno. Promjena kod lipoproteina obično se javlja nakon 12 tjedana. U svakom slučaju, nakon osam ćete tjedana redovite tjelovježbe sigurno primijetiti razliku – ističe autor. Osim fizičke aktivnosti, važna je i uravnotežena prehrana.
- Ljudi s kardiovaskularnim problemima trebali bi u svoju prehranu uvrstiti mnoštvo svježeg voća i povrća te cjelovitih žitarica. Kuhinje koje se smatraju najzdravijima su japanska, kineska i mediteranska. Ljudi čija se prehrana bazira na nekoj od tih kuhinja smatraju se zdravijima, a dulje i žive – ističe autor.
Mediteranska je prehrana bogata kompleksnim ugljikohidratima i vlaknima te maslinovim uljem koje je glavni izvor dobrih masnoća. Povezuje se s manjim rizikom za obolijevanje od bolesti srca, a dobra je i za održavanje zdrave tjelesne mase te u kontroli glikemijskog indeksa. Kontrola težine putem dijeta nije rješenje jer će se kilogrami vjerojatno vratiti. U prosjeku, težina izgubljena na taj način vraća se u razdoblju od jedne do pet godina. Bolje je promijeniti način prehrane - navodi autor.
VIDI OVO: Što vaš kupaći govori o vama?