Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, visoki tlak ubojica je broj jedan suvremenog čovjeka, odnosno najodgovorniji je za najveći broj prijevremenih smrti u svijetu. Riječ je o neliječenoj arterijskoj hipertenziji koja uzrokuje povećani rizik od srčanog i moždanog udara. Samo 50 posto hipertoničara ima potvrđenu dijagnozu visokog tlaka. Od tih 50 posto tek se 50 posto liječi, a od onih koji se liječe samo 50 posto ima normalne vrijednosti arterijskog tlaka.
POGLEDAJTE VIDEO:
No ovu bolest jednostavno dijagnosticirati i liječiti. Dijagnosticira se ponavljanim mjerenjima tlaka, što je jednostavna i jeftina metoda, a liječi nefarmakološkim mjerama koje uključuju redukciju soli u hrani, postizanje idealne tjelesne mase, vježbanje i nepušenje. Ako takve mjere nisu dovoljne, u slučaju blaže hipertenzije, nakon tri mjeseca se počinje s uzimanjem lijekova. Ako je riječ o težim stupnjevima hipertenzije, lijekove treba uzimati odmah te uvesti mjere zdravog življenja.
Pretilost potiče nastanak arterijske hipertenzije ili šećerne bolesti tipa 2. Budući da je kod muškaraca zbog mišićne mase ponekad teško postići normalan indeks tjelesne mase (normalan je do 25), treba se mjeriti i opseg struka koji pokazuje centripetalnu debljinu, koja je za razliku od težine neovisni čimbenik rizika za bolesti srca. Opseg struka ne bi trebao prelaziti 102 cm kod muškarca i 88 cm kod žena.
SAVJETI KARDIOLOGA DRINKOVIĆA ZA ZDRAVO SRCE:
1. Paziti na prehranu - To je u principu mediteranska dijeta koja obiluje voćem i povrćem, uz manje mesa uvijek nemasnog, više bijelog nego crvenog i 1-2 obroka ribe tjedno. Hrana treba biti manje slana, sadržavati cjelovite žitarice i orašaste plodove. Treba izbjegavati brzu gotovu hranu (pizza hamburger..), slatka i gazirana pića, a dozvoljena, neškodljiva, količina alkohola je do 100 grama tjedno.
2. Održavati poželjnu težinu - Indeks tjelesne mase (ITM) od 21-25 povezan je s najmanjim rizikom za smrt od karcinoma i srčanih bolest. Ljudi s ITM-om 30 ili većim mogu očekivati kraći životni vijek u prosjeku 4,2 godine za muškarce i 3,5 godina za žene. Visok ITM povezan je s nizom bolesti uključujući karcinom, bolest srca, bolest jetre, dijabetes i respiratornim bolesti. Smanjene tjelesne težine kod pretilih već za 5 posto ima povoljan kardiovaskularni učinak.
3. Ne pušiti - Pušenje je jedan od glavnih kardiovaskularnih rizičnih faktora. Pušenje smanjuje HDL (dobar) kolesterol i ubrzava aterosklerotski proces. Pušači imaju gotovo dva puta veću vjerojatnost da dobiju infarkt srca nego nepušači, a proporcionalno količini popušenih cigareta raste rizik za moždani udar i mnoge karcinome. Najbolji način napuštanja pušenja je jednostavno - prestati pušiti, kaže dr. Drinković.
4. Redovito vježbati - Prema novim američkim smjernicama za fizičku aktivnost odraslima se preporučuje 150-300 minuta umjerene do intenzivne aerobne fizičke aktivnosti tjedno i statičke vježbe snage 2 ili više dana u tjednu. Pojačana fizička aktivnost smanjuje rizik za kardiovaskularnu smrtnost, negativne kardiovaskularne događaje, i rizične faktore (hipertenziju i dijabetes), a smanjuje se i rizik za karcinome.
5. Redovito provjeravati zdravlje - Čovjekovo zdravlje je prvenstveno njegova odgovornost. Stoga su potrebne povremene redovite provjere kardiovaskularnih rizičnih faktora. Arterijski tlak treba provjeravati najmanje jednom u 2 godine (optimalna vrijednost je 120/80 mm Hg), visina kolesterola se provjerava od 18 godine, svakih 5 godina, a češće kod slučajeva infarkta kod mlađih članova obitelji. Šećer u krvi treba određivati svake 3 godine kod starijih od 45 godina, no češće kod pretilih i ljudi s anamnezom dijabetesa u obitelji.