Od više slatke vode i manje depresije do bespilotnih letjelica koje spašavaju živote i skeniranja koja tumače misli, 2023. obećava da će biti velika godina u području znanosti. Ipak, ne očekujte da ćete uskoro letjeti u avionu na struju.
Dr. Pascal Belin, neuroznanstvenik na Sveučilištu Aix-Marseille u Francuskoj i glavni istraživač u projektu COVOPRIM kojega financira EU, proučava ljude i majmune kako bi bolje razumio što se događa u mozgovima primata kada komuniciraju. Skeniranja pokazuju nevjerojatnu sličnost u načinu na koji zasvijetle mozgovi ljudi, marmozeta i makakija kada čuju glas drugog pripadnika svoje vrste. Sljedeće godine istraživači planiraju ugraditi elektrode u mozgove majmuna kako bi istražili ovaj fenomen na razini živčanih stanica. Implikacije su dalekosežne, kako za ljude koji izgube sposobnost govora nakon ozljede mozga ili moždanog udara tako i za opću ljudsku interakciju s tehnologijom.
POGLEDAJTE VIDEO:
„Uskoro ćemo moći vrlo jasno protumačiti aktivnost neurona u različitim regijama mozga. Već sve bolje razumijemo koja regija što radi. Uskoro ćemo moći dekodirati ono što netko sluša jednostavnim promatranjem aktivnosti mozga. Također ćemo moći razjasniti što ljudi zamišljaju, a da njihove misli ne budu vokalizirane. To nije sasvim isto što i čitanje nečijih misli, više se radi o rekonstruiranju onoga što se događa u mozgu tumačenjem aktivnosti neurona.”
„S vremenom će se naše novo znanje koristiti i za upravljanje strojevima. Na ovom se području već bilježi sve veći napredak. Postojat će neuralni implantati, kakvi su već ugrađeni u neke pacijente s epilepsijom kada ne reagiraju na terapiju, a koji se mogu strateški postaviti u mozak kako bi se poboljšala percepcija osobe, slično kao što se kohlearni implantat danas upotrebljava na tisućama gluhih ljudi kako bi mogli čuti, ili poslati impulse koji naređuju računalu.”
„To će značiti da se ljudi mogu izražavati bez upotrebe tipkovnice. Tipkovnica i olovka nezgodne su ‚štake‘ koje su bile neophodne na našem putu prema tehnološkim inovacijama kako bi nam omogućile pretvaranje verbalnih informacija u našem mozgu u pisane riječi, ali neće biti potrebne kada vaše računalo bude moglo čitati te informacije izravno iz vašeg mozga. Premda nisam stručnjak za sučelja mozak-računalo, vjerujem da će ova vrsta inovacije biti dostupna za pet do deset godina, a ne za 40.”
PROČITAJTE: Osluškivanje glasa razuma
Gradovi sutrašnjice poboljšat će sigurnost stanovnika i objekata, prema profesoru Gianu Paolu Cimellaru, inženjeru na Politehničkom sveučilištu u Torinu, Italija. Prof. Cimellaro vodio je projekt IDEAL DRONE kojega je financirala EU, kako bi se razvile bespilotne letjelice koje vatrogasci mogu upotrebljavati za pomoć u lociranju ljudi zarobljenih u gorućim zgradama. On vjeruje da će se tehnike praćenja struktura i spašavanja civila neizmjerno poboljšati u nadolazećim godinama.
„Svjedočit ćemo velikim promjenama u području otpornosti na katastrofe, kako kratkoročno tako i srednjoročno. Napredne tehnologije na kojima radimo znače da ljude možemo pratiti unutar zgrada, a uskoro ćemo biti još bolji. Na primjer, spasilački timovi nosit će egzoskelete, robusna odijela koja se usklađuju s njihovim pokretima i daju im zaštitu i snagu, kako bi mogli pomicati teške krhotine da bi došli do preživjelih.”
„Klimatske promjene stavit će veći pritisak na infrastrukturu, što znači da će se katastrofe događati češće, pa ćemo morati ugraditi veću otpornost u svu civilnu infrastrukturu. Kad god dođe do katastrofe, kao što je djelomično rušenje mosta, funkcionalnost opada i postoji proces oporavka. Minimizirat ćemo vrijeme zastoja. Da se zadržimo na primjeru mosta, jedini način da doznamo je li most danas siguran jest vizualnim pregledom: inženjer ga pregleda i odlučuje treba li ili ne zamijeniti neki dio. No, uskoro će senzori pojeftiniti i mostovi će biti prekriveni njima. Oni će izvještavati o razinama starenja. Na taj način, kada se otkrije problem, može se riješiti prije nego što on postane krizom.”
„Na kraju ćemo imati ‚super umjetnu inteligenciju‘, gdje je stroj pametniji od inženjera i može pregledati strukturu i izvršiti radnje bolje od bilo kojeg čovjeka. Za vrlo duge mostove, inspekciju će obavljati dronovi opremljeni robotima koji će prikupljati više skupova informacija u isto vrijeme koristeći kamere visoke rezolucije, termalne kamere i laserske skenere.”
PROČITAJTE: Dronovi za hitne slučajeve spašavaju živote u na digitalnom nebu
Psihodelični lijekovi, u kombinaciji sa specijalističkom psihoterapijom, puno obećavaju kao terapija za kronične, škakljive mentalne bolesti. Znanstvenici u Europi i SAD-u, uključujući dr. Claudiu Schwarz-Plaschg, razotkrivaju neuroznanost psihodeličnih „tripova”, nadajući se da će okončati iscrpljujuća stanja poput depresije i traume. Dr. Schwarz-Plaschg dovršila je projekt ReMedPsy kojega je financirala EU, u kojem je ispitala evoluirajuća stajališta društva o tim tvarima.
„Predviđam istraživanje o dobrobitima psihodelika koje će nadilaziti pitanja mentalnog zdravlja kao što su depresija, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i ovisnost kako bi uključili bilo koje stanje u kojem su um i tijelo integrirani, od autizma i demencije do pretilosti i poremećaja boli. Također očekujem više istraživanja o tome kako psihodelici mogu poboljšati kreativnost i pomoći u rješavanju problema, jer poznato je da te tvari potiču promjene u perspektivi.”
„Što se tiče rizika, potrebno nam je više studija o štetnim učincima psihodelika. Događaju se i loši „tripovi” koji mogu biti vrlo destabilizirajući. Očekujem da ćemo vidjeti napredovanje šireg razgovora o dekriminalizaciji i legalizaciji droga u sljedećih nekoliko godina, a to će uključivati i psihodelike.”
„Također očekujem više istraživanja o duhovnoj i vjerskoj dobrobiti ovih tvari. Zapadno društvo prolazi kroz duhovnu krizu. Psihodelici bi mogli igrati važnu ulogu u pomaganju ljudima da ponovno pronađu dublji smisao života. Nadam se da će 2023. omogućiti meni i drugim kritičkim znanstvenicima da proučimo kako se stvara znanje u ovom području. Kakav utjecaj ima istraživanje psihodelika na zajednice koje upotrebljavaju psihodelike puno dulje od zapadnjačke znanosti? Izvlačimo li znanje iz domorodačkih i podzemnih zajednica bez povratka?”
PROČITAJTE: Psihodelici u kombinaciji s terapijom mogu liječiti kronična mentalna stanja
Budući da zračni promet doprinosi globalnom zatopljenju, europski istraživači istražuju potencijal električnih i hibridnih motora za smanjenje ugljičnog otiska mlažnjaka. Budući da su današnje baterije još uvijek daleko od toga da budu spremne za komercijalnu upotrebu, Fabio Russo, voditelj istraživanja u talijanskom poduzeću za proizvodnju zrakoplova Tecnam i koordinator projekta H3PS kojega financira EU, kaže da pravi napredak zahtijeva da zračni prijevoznici preuzmu opipljive obveze.
„Naša tvrtka ulaže resurse i inženjering u razvoj novih tehnologija za potpuno električne i hibridne zrakoplove. Međutim, potpuno električne baterije rade samo u lakim zrakoplovima s vremenom leta od oko 20 ili 30 minuta, plus rezerva, tako da je malo vjerojatno da će to raditi za ljude koji žele letjeti čak i na kratkim relacijama u komercijalnim zrakoplovima.”
„Zašto se stvari ne kreću brzinom kojom bismo željeli? Premda vidimo puno priopćenja za tisak od zrakoplovnih prijevoznika koji izražavaju svoju namjeru da budu na održivom putu, tek se rijetko dogodi nešto opipljivo. Ne postoji progresivni poslovni model, nema smislenih obveza kada je riječ o davanju obećanja o kupnji čišćih zrakoplova. Ovo ne pomaže proizvođačima da se sigurno upuste u ogromna ulaganja. I to se mora promijeniti ili će inženjeri, proizvođači i zrakoplovni prijevoznici ugroziti svoju vjerodostojnost.”
„Trenutačno se baterija više ne može upotrebljavati u zrakoplovu nakon što njezina izvedba padne ispod 90 % jer u tom trenutku domet leta postaje ozbiljno ugrožen i postoji povećan rizik od pregrijavanja baterije. To znači da nakon otprilike 800 ciklusa leta, obično nekoliko tjedana leta, bateriju treba ukloniti i kupiti novu za vjerojatno nekoliko tisuća eura. I to samo za zrakoplov za devet putnika s vrlo malim dometom. To je preskupo da bi imalo poslovnog smisla, a uz to je ekološki rasipno. Tijekom sljedećih nekoliko godina, nadam se da ćemo pronaći načine da produžimo trajanje baterija i omogućimo njihov ‚remont‘, što znači da bi zrakoplovni prijevoznik svoju bateriju vratio proizvođaču i dobio drugu s novim ćelijama. Stara baterija tada bi se prodavala za napajanje drugih strojeva poput potrošačke elektronike ili onih koji se upotrebljavaju za pohranu energije.”
PROČITAJTE: Zeleno zrakoplovstvo polijeće električnim letjelicama
Zalihe slatke vode smanjuju se diljem svijeta. Kako populacija raste i suše se pogoršavaju, znanstvenici traže nove načine za pretvaranje vode velikog saliniteta (kakva postoji u oceanima) u oblik koji se može dovesti u domove i industriju. George Brik je glavni izvršni direktor Hydro Volta, belgijske tvrtke s patentiranom tehnologijom desalinizacije. Razvijena u projektu SonixED kojega je financirala EU, tehnologija je puno zelenija od svega što se danas upotrebljava, zahtijeva daleko manje energije i manje kemikalija.
„Svijet ima neograničene zalihe morske vode, ali je rasipno, skupo i štetno za okoliš desalinizirati vodu tradicionalnim tehnikama. Ovdje Hydro Volta može pomoći. Naša tehnologija čini pretvorbu morske vode u slatku vodu jeftinijom i sigurnijom za okoliš. Sve što je preostalo jest povećati naše procese i prenijeti poruku vladama i industriji da im možemo pomoći u rješavanju važnog i rastućeg problema. Uvjeren sam da ćemo dobiti ovu priliku u sljedećih nekoliko godina.”
„Došao sam u Belgiju sa svojom obitelji kao preživjeli iz sirijskog rata prije 10 godina. Već sam radio u industriji obrade vode u Siriji, ali morao sam ostaviti sve iza sebe i početi ispočetka kada sam se preselio u Belgiju, što je bilo vrlo teško.”
„No, dvije godine nakon dolaska, upoznao sam čovjeka po imenu Yousef Yousef koji je postao moj poslovni partner i suosnivač, a flamanska vlada i EU su od početka vjerovali u naš projekt i podržavali nas. Jako sam zahvalan na prilici koja mi je pružena. Sada nam preostaje samo da dobijemo priliku svoju tehnologiju iznijeti u svijet.”
PROČITAJTE: Nedostatak pitke vode tjera u lov na vodu iz zraka i mora
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je materijal izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Autorica VITTORIA D’ALESSIO
POGLEDAJTE INTERVJU: 'S MARKOM VARGEKOM SAM ZAVOLJELA NOGOMET'