Kada su braća Svilen i Konstantin Rangelov 2014. godine osnovali mali start-up pod nazivom Dronamics u svojoj rodnoj Bugarskoj, njihova je ambicija bila demokratizirati isporuke tereta u Europi i učiniti povoljnu dostavu paketa sljedećeg dana stvarnom čak i za najudaljenije regije.
Pristup na daljinu
Uočili su veliku prepreku u globalnom trgovinskom sustavu: nedostatak brzog i pouzdanog prijevoza tereta u manje dostupne dijelove svijeta. Vjerovali su da isporuka tereta bespilotnim letjelicama može popuniti tu prazninu.
„Odlučili smo izgraditi teretnu letjelicu nove generacije kako bismo pomogli ubrzati trgovinu i omogućiti dostavu istog dana za sve, svugdje”, rekao je Konstantin Rangelov, zrakoplovni inženjer s velikim interesom za bespilotne letjelice.
Zahvaljujući financiranju iz EU-a, braća Rangelov ubrzala su svoju viziju i 2022. godine postali prva europska zrakoplovna tvrtka s potpuno licenciranim teretnim bespilotnim letjelicama.
Prošle su im godine službeno dodijeljene oznake od IATA-a i ICAO-a – dva glavna međunarodna zrakoplovna tijela – čime su dobili priznanje jednako kao i druge međunarodne zrakoplovne tvrtke.
Europa ima više od 2000 zračnih luka, ali manje od 1 % njih prima teretne zrakoplove. Teret se danas uglavnom otprema u velike zračne luke koje mogu upravljati zrakoplovima na mlazni pogon.
Prema Rangelovu, to je značajna propuštena prilika koju bespilotne letjelice mogu riješiti.
„Kad bismo mogli povezati manje zračne luke i ondje isporučivati pakete, to bi bio velik poticaj gospodarskom razvoju u slabije povezanim područjima”, rekao je.
Autonomna isporuka tereta
Tvrtka je kombinirala najnovija otkrića u autonomiji, aerodinamici i proizvodnji kako bi pružila potpuno novo rješenje za isporuku tereta. Dronamics je u svibnju 2023. ispisao povijest kad je prva teretna bespilotna letjelica, Black Swan (crni labud), uspješno izvela svoj prvi let.
Letjelica s fiksnim krilima na daljinsko upravljanje može nositi 350 kilograma tereta, isto kao i mali dostavni kombi, a ima domet od 2.500 kilometara, što je dovoljno za povezivanje većeg dijela Europe. Također može sletiti u najmanje zračne luke jer joj je potrebno samo 400 metara piste.
„Da želimo, mogli bismo sletjeti na parkiralište automobila”, rekao je Rangelov.
Prve luke za bespilotne letjelice bit će izgrađene na Sredozemnom moru, a planira se širenje diljem EU-a kako bi se povezale udaljene ili zapuštene zajednice.
Održiva mobilnost
Zašto su nam potrebne teretne bespilotne letjelice? Ne možemo li jednostavno upotrijebiti postojeće male zrakoplove kojima se upravlja na uobičajen način? Svilen Rangelov smatra da je ta opcija previše skupa.
„Zrakoplovi s pilotima puno su skuplji”, rekao je bugarski direktor. „U malom zrakoplovu pilot čini do trećine težine zrakoplova. Na taj način se gubi puno prostora za teret. Osim toga, trenutačno je nestašica pilota.”
Uštede su značajne. Dronamics će moći obavljati međunarodne dostave istog dana s do 50 % manjim troškom od tradicionalnog zračnog prijevoza tereta te s do 60 % manjim emisijama CO2.
Njihove bespilotne letjelice mogu upotrebljavati standardna kao i biogoriva, a tvrtka radi na izgradnji verzije na vodik. Prema riječima inženjera, bespilotne su letjelice također pristupačnije za proizvodnju i pokretanje od alternativa.
Srednjoročni je cilj tvrtke upravljati flotom bespilotnih letjelica iz svog globalnog operativnog centra na Malti koristeći mrežu luka za bespilotne letjelice diljem Europe i šire. Iako se posljednjih godina razvio interes za upotrebu bespilotnih letjelica u zadnjem dijelu dostavnog lanca, Rangelov je rekao da to nije prioritet.
„Problem s isporukom tereta nije posljednji dio dostavnog lanca. Problem je dostava paketa u slabije povezana mjesta”, rekao je.
Imajući na umu održivost, Dronamics je također dio odabrane skupine tvrtki koje sudjeluju u radnoj skupini za budućnost europske mobilnosti koja savjetuje EU o Strategiji za održivu i pametnu mobilnost, koja određuje kako prometni sustav EU-a može postići zelenu i digitalnu transformaciju.
Sigurnost na prvom mjestu
Jedna od stvari koja je do sada zaustavila široko rasprostranjenu komercijalizaciju dostave paketa bespilotnim letjelicama je zabrinutost zbog sigurnosti. Naš bi zračni prostor uskoro mogao postati vrlo prometan i lokacije bespilotnih letjelica moraju se precizno pratiti kako bi se izbjegli sudari, ali i iz pravnih razloga.
Ovim se problemom bavi Alberto Mennella, voditelj inovacija u talijanskoj tvrtki za inženjering bespilotnih letjelica TopView koja se specijalizirala za integraciju bespilotnih letjelica u poslovne aktivnosti unutar zračnog prostora vrlo niske razine.
TopView vodi međunarodnu istraživačku inicijativu pod nazivom CERTIFLIGHT, koja je razvila uređaj koji može sigurno pratiti gdje se bespilotna letjelica nalazi putem satelita. Te će se informacije dijeliti s obližnjim letjelicama, kao i s nadležnim tijelima i korisnicima bespilotnih letjelica.
Financiran od strane EU-a, konzorcij CERTIFLIGHT uključuje komercijalne i istraživačke partnere u Belgiji, Češkoj, Italiji, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Španjolskoj, a zaključit će se u travnju 2025.
Potvrda primitka
Osim sigurnosti, istraživački tim CERTIFLIGHT također je zabrinut za osiguravanje sigurne isporuke.
„Ako ćemo bespilotnim letjelicama dostavljati pakete, želimo pravno jamstvo da će oni biti ispravno isporučeni”, rekao je Mennella, koji je napravio karijeru od svoje strasti prema bespilotnim letjelicama.
Da bi dostava bespilotnim letjelicama funkcionirala, potrebno je imati točnu lokaciju gdje je bespilotna letjelica sletila, čime se može dokazati da je teret isporučen na pravo mjesto. Međutim, kriminalci bi mogli manipulirati podacima o lokaciji kako bi presreli isporuke, koristeći tehniku koja se zove „spoofing”.
CERTIFLIGHT upotrebljava EU-ovu provjeru autentičnosti navigacijskih poruka otvorene usluge Galileo (OSNMA) kako bi ublažio rizike od krivotvorenja i ometanja te pružio provjeru autentičnosti lokacije i vremena.
„Radili smo u laboratorijima Zajedničkog istraživačkog centra EU-a u Italiji”, rekao je Mennella. „Ondje imaju opremu koja generira uzorke spoofinga. Radom s tom opremom, naš softver uči prepoznati uzorke kada dođe do spoofinga.”
Kasnije ove godine, CERTIFLIGHT će svoju tehnologiju iznijeti iz laboratorija, a probni letovi planirani su za listopad, na kojima će pratiti letove bespilotnih letjelica. Ako probni letovi budu uspješni, sljedeći bi korak bio da proizvođači ili operateri postave tehnologiju CERTIFLIGHT na bespilotne letjelice.
Rasterećenje opskrbnih lanaca
U međuvremenu, Dronamics se priprema za pokretanje komercijalnog poslovanja. Očekuje se da će započeti u Grčkoj, povezujući glavni grad Atenu s udaljenim područjima na sjeveru zemlje i određenim otocima u Egejskom moru.
U međuvremenu rade i na planovima za povećanje proizvodnje, s pogonima koji bi mogli proizvesti 300 bespilotnih letjelica godišnje – širenje koje podupire i EU.
Namjera je brzo proširiti poslovanje diljem Mediterana i Europe s kupcima u području e-trgovine, paketnog poslovanja i pošte, trgovine kvarljivom robom, farmaceutske industrije i trgovine rezervnim dijelovima.
Dronamics također prati gospodarstva u nastajanju. Rangelov vjeruje da bi poboljšanje opskrbnih lanaca moglo osigurati uvjete za gospodarski procvat u regijama poput Afrike.
„Istraživanja pokazuju da opskrbni lanci imaju ogroman utjecaj na gospodarski razvoj, mnogo više od, recimo, razvojne pomoći”, rekao je. „To je poput odčepljivanja vena i arterija gospodarstva neke zemlje. Naše će im bespilotne letjelice omogućiti upravo to.”
Istraživanje u ovom članku financirano je kroz EU-ov program Horizon, uključujući, u slučaju tvrtke Dronamics, i Europsko vijeće za inovacije (EIC).
Autor: Tom Cassauwers
Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
- Dronamics
- CERTIFLIGHT
- Prometna istraživanja i inovacije EU-a
- Strateška program za istraživanje i inovacije u prometu (STRIA)
- Strategija za mobilnost
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.