Sve češće promjene vremena i nagli skokovi u temperaturi utječu na zdravlje pojedinaca.
- Mladi i zdravi ljudi najčešće neće osjetiti posljedice, no u posebno rizičnoj skupini su mala djeca, stariji ljudi, kardiovaskularni i pulmološki bolesnici te meteoropati - pojašnjava liječnik obiteljske medicine dr. Milan Mazalin.
POGLEDAJTE VIDEO: Pet pravila kako preživjeti ljetne vrućine
- Kod visokih temperatura krvne žile se šire kako bismo se bolje znojili i na taj način omogućili termoregulaciji da nas rashlađuje, dok se kod naglih zahlađenja krvne žile naglo stežu. To je osobito opasno kod ljudi koji imaju problema s tlakom, jer se tada krvožilni sustav dodatno oštećuje - pojašnjava internist prim.dr. Jadranko Jelić ističući kako simptomi uključuju nesvjesticu, vrtoglavicu, mučninu, umor i općenito slabost.
Rezultat mogu biti srčani i moždani udar čak i sa smrtnim ishodom. Stručnjaci kažu kako se čovjek može pripremiti češćim boravkom u prirodi prije nego što su nastupile promjene vremena, a potom i ponašanjem u skladu s vremenskim uvjetima.
- To znači da se valja odjenuti prikladno za aktualnu temperaturu zraka, a ukoliko ste u rizičnim skupinama, tijekom promjene treba izbjegavati izlazak na otvoreno od 10 do 17 sati - kaže prim. Jelić.
Dodaje i kako valja izbjegavati pretjerani fizički napor te aktivnosti svesti na minimum.
- Kod kroničnih bolesnika je važno redovito uzimati terapiju te malo pozornije pratiti mjerljive parametre. To znači da možete češće izmjeriti tlak, puls ili šećer kako bi liječnik procijenio treba li prilagoditi terapiju - ističe dr. Mazalin dodajući kako nikako ne treba na svoju ruku mijenjati terapiju jer to može naštetiti. Naši sugovornici ističu i kako je važno piti puno tekućine, a korisno je i prilagoditi prehranu.
- To znači da je bolje jesti laganiju hranu bez previše masnoća i sa što manje soli, ali nikako bez nje. Znojenjem gubimo sol pa je tako nadoknađujemo, ali ne treba pretjerivati. I naravno, alkohol bi trebalo potpuno izbaciti - preporučuje prim. Jelić.