Rak dojke i dalje je među najčešće dijagnosticiranim sijelima raka kod žena te jednim od najrjeđe dijagnosticiranih sijela kod muškaraca. Od te bolesti obolijeva tek jedan posto muške populacije. Pretočeno u brojke, od ukupno 2700 do 2800 ljudi koji se godišnje suoče s tom dijagnozom, oko 30 njih su muškarci, a ostalo žene.
POGLEDAJTE VIDEO. Mirjana Pešec o tome kako je bilo preživjeti pune 23 godine od dijagnoze raa dojke
Brojke kažu da će se svaka osma ili deveta žena u nekoj fazi života suočiti s tom dijagnozom. Dijagnoza se najčešće postavlja u dobi iznad 50 godina, no posljednjih godina s njom se suočava sve veći broj mladih žena, u 30-ima. Statistika ukazuje i na to da se, ako se otkrije na vrijeme, stopa preživljenja nakon 5 godina penje na čak 96 posto. Procjene pokazuju da bi se ranim otkrivanjem raka dojke moglo prevenirati čak 17 posto svih smrti od raka dojke kod žena u dobi od 40 do 49 godina te oko 30 posto smrti u žena starijih od 50 godina, ističu stručnjaci.
Dobra je vijest da je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, koji se u Hrvatskoj provodi od 2006. godine doveo do toga da se svake godine na pregled odazove oko 60 posto od ukupno 150.000 žena koliko ih je pozivom obuhvaćeno, što je visoki udio uzme li se u obzir da dio žena taj pregled obavi u dogovoru sa svojim liječnikom, mimo programa. U nekim županijama udio žena koje su se odazvale tom pozivu kreće se i do 80 posto.
Tijekom osam dosadašnjih krugova poziva na pregled otkriveno je preko 7000 novih karcinoma dojke i može se uočiti povećanje udjela slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju, odnosno smanjenje onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama. To je jedan od razloga zbog kojih je mortaliteta od raka dojke u Hrvatskoj zadnje vrijeme u padu, uz sve bolju dijagnostiku i nove lijekove i metode liječenja. Rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu.
Ovo su faktori rizika
Iako još uvijek postoji niz nepoznanica oko okolnosti koje mogu dovesti do razvoja raka dojke, danas znamo da postoje faktori rizika koji mogu utjecati na pojavu bolesti. Među prvima su i prva menarha (menstruacija) prije 12. godine života djevojčice, odnosno menopauza nakon 50. godine života žene. Smatra se da je rizik od raka dojke viši kod žena koje nisu rađale, kao i kod onih koje su rađale poslije 30. godine života.
Među uzrocima je i pretilost, odnosno prekomjerna tjelesna težina i naslage masnog tkiva kod žene. Naime, u masnom tkivu se metabolizira estrogen, hormon koji može utjecati na povišeni rizik od razvoja raka dojke. Također, postoje znanstvene studije koje ukazuju na to da već i jedna čaša vina na dan može povećati rizik od raka dojke kod žena, kao i da duhanski dim može biti iznimno štetan.
Stručnjaci se danas slažu i oko toga da stres s kojim se ne znamo nositi na odgovarajući način može biti okidač za nastanak brojnih bolesti pa kao i raka, kao i kvaliteta namirnica koje jedemo. Hrana bogata pesticidima ili dodacima koji joj obogaćuju okus i produljuju rok često može imati štetno djelovanje.
Pravila samopregleda
Iako se kao važan korak prevencije najčešće spominje samopregled dojki, koje žene mogu obaviti same, svakoga mjeseca, iznimno je važno osvijestiti da kvržica koja se na taj način može otkriti često nije rana faza bolesti, već uznapredovali stadij te da kvalitetnije prevencije od mamografije i UZV dojki još uvijek nema, ističe Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge za podršku ženama oboljelima od raka dojke Nismo same.
No, nipošto ne treba preskakati mjesečni samopregled, jer je i to jedan od načina da se promjene otkriju. Dojke treba pregledavati tjedan ili dva nakon početka mjesečnice, odnosno ako žena više nema mjesečnicu, dobro je odrediti jedan dan u mjesecu kad će to činiti. Prilikom samopregleda posebnu pozornost treba obratiti na bilo koju od tih sljedeće znakove: otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanja u dojci, povećanje jedne dojke, bilo kakve promjene na koži bradavica i dojki, iscjedak iz bradavice, bolove u dojci. Ako uočite bilo koju od tih promjena, obavezno se treba obratiti liječniku.
Mamogafija i UZV ipak nezamjenjivi
- Vrlo je važno istaknuti da i UZV i mamografiju treba organizirati u kombinaciji, najbolje tako da se jednom u dvije godine obavi mamografija, a u međuvremenu i UZV, ili i češće, u dogovoru s liječnikom. Naime, u slučaju da postoji obiteljska povijest raka dojke, ili je žena imala promjene na dojci koje treba pratiti, s pregledima treba započeti ranije, već u 20-im godinama života, i mogu se obavljati i u razmaku od 6 do 8 mjeseci. Pritom je jako važno da ih žene ne preskaču iz bilo kojeg razloga, a pogotovo ne iz straha od toga da bi se nešto moglo otkriti – kazala je nedavno za 24 sata doc. dr. sc, Vesna Ramljak, dr. med., voditeljica Odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju na Institutu za tumore KBC Sestre milosrdnice te predsjednica Udruge Europa Donna, koja se i sama borila sa spomenutom dijagnozom.
Dodaje da iskustva pokazuju da se mamografijom mogu utvrditi promjene na dojci i do dvije godine prije nego što je moguće napipati kvržicu, što značajno povećava šanse za izlječenje pa nipošto nije dobro izbjegavati preglede.
Iako su nacionalnim programom za rano otkrivanje raka dojke obuhvaćene žene u dobi iznad 50 godina, koje se svake dvije godine pozivaju na mamografiju, sve je više mlađih žena koje se suočavaju s rakom dojke. Problem je u tome što je bolest kod mlađih žena često agresivnija, pa se preporučuje da žena s preventivnim pregledima započne već između 35. i 40. godine, dok žene koje su imale rak dojke u obitelji s time trebaju započeti i ranije.
Ako boluje majka, hoće li oboljeti i kćer?
- Teško je jednoznačno odgovoriti na pitanje kolike su šanse da će žena oboljeti od raka dojke ako ga je imala njezina majka, odnosno nemoguće bez pretrage koja bi pokazala je li kćer nositeljica gena. Odgovor je, dakle, individualan. Ako pretraga pokaže da jest nositeljica tog gena, statistika kaže da su šanse da će oboljeti od raka dojke do 70 ili 80 godine života između 60 i 80 posto. Dakle, to znači da ima žena koje i unatoč tome genu neće oboljeti. Ne možemo reći niti da postoje neki rizični čimbenici koji su siguran okidač, jer je i to individualno. Jednostavno, postoji niz različitih čimbenika koji su u međusobnom međudjelovanju koji će kod neke žene dovesti do bolesti, kod druge ne, pojašnjava onkologinja dr. sc. Paula Podolski iz KBC Zagreb.
Dodala je kako je slična stvar i s pretpostavkom da se uz rak dojke mogu javiti rak jajnika ili rak debelog crijeva. Naime, kod nekih žena može biti riječ o obiteljskoj sklonosti za obolijevanje od žljezdanih karcinoma, no kod drugih su rizici manji. Na rizike dodatno utječe i terapija koja se provodi tijekom liječenja raka dojke pa svaka žena koja se liječi mora voditi računa i o redovitim ginekološkim pregledima, upozorava onkologinja.
Kako obaviti samopregled dojki
Samopregled dojki nikako nije zamjena za redovite UZV preglede i mamografiju, već predstavlja dobar način da žena prati zdravlje svojih dojki i na vrijeme uoči promjene koje mogu biti sumnjive. Obavljajte ga jednom mjesečno, najbolje tjedan dana od početka menstruacije. Žene u menopauzi trebaju odrediti datum i obavljati pregled svaki mjesec istoga dnaa.
Pogledajte dojke pred ogledalom
Stanite pred ogledalo u kojem možete vidjeti svoje dojke i pregledajte ih vizualno: Kožu dojki i bradavice. Podignite ruke u zrak i pregledajte kožu ko dojki te ispod pazuha. Ako primijetite promjenu poput crvenila kože, kraste, ranice, izbočine i slično, javite se liječniku.
Prepipajte dojke i pazuhe pod tušem
Drugi korak obavite pod tušem: Nasapunajte dojke, prostor ispod njih i prostor ispod pazuha kružnim pokretima, uz lagani pritisak. Lijevom rukom pregledavajte desnu dojku, desnom lijevu. Važno je prepoznati postoji li neki tvrdi čvor ili zadebljanje pod prstima, ako da, javite se liječniku.
Kružni pokreti na jastuku
U trećem koraku lezite na stranu i postavite pod dojku jastuk, kako biste otvorili pristup do slobodne dojke. Podignite ruku i drugom rukom kružnim pokretima uz blagi pritisak ispipajte cijelu dojku. Vratite se i obavite to uz pojačani pritisak, tako da zahvatite dublje u tkivo dojke. Ponovite sve na drugojstrani.
Završite pregledom pazuha
Završite pregled dojki na jastuku opipavanjem područja ispod pazuha. Radite to kružnim pokretima, uz lagani, pa nešto jači pritisak, uz opipavanje područja ispod dojki te oko njih.
Dodatni savjeti za bolju kontrolu
Prilikom opipavanja koristite tri ili četiri prsta dok prelazite preko tkiva, jer je tako osjet puno bolji i manje su šanse da napipate nešto što se čini kao kvržica, a zapravo je normalno tkivo dojke. Drugi korak ne morate nužno obavljati pod tušem, već i dok nanosite losion na tijelo, bitno je samo da ste u uspravnom položaju. Žene s većim grudima trebaju vrlo detaljno pregledati dojke u ležećem položaju i fokusirati se na tri jačine pritiska.
Redovne kontrole važne i nakon ozdravljenja
Rak dojke je bolest koja se može javiti i nakon uspješnog liječenja i preživljenja petogodišnjeg razdoblja pa žene koje su ga preživjele trebaju imati na umu da je iznimno važno nastaviti s redovitim kontrolama i pregledima i nakon toga.
Važne i redovne kontrole kod ginekologa
Sklonost raku dojke i hormonalna terapija koja se koristi u liječenju danas se povezuju i s rizikom od raka jajnika pa je za žene koje su preboljele rak dojke važno da budu i pod redovnim ginekološkim kontrolama.