Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Zbog korone su drugi pacijenti 'na čekanju', ovako će postupiti
U Hrvatskoj svake godine oko 24.000 ljudi dobije dijagnozu karcinoma, a oko 11.000 ljudi umire od zloćudnih bolesti. Na mjesečnoj bazi imamo oko 2.000 novootkrivenih slučajeva raka. Bojim se da će zbog korona virusa smrtnost sad biti puno veća - upozorio je prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva HLZ-a, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split i predsjednik Povjerenstva za izradu Nacionalnog plana protiv raka.
POGLEDAJTE VIDEO:
Kaže kako ljudi zbog mjera samoizolacije ignoriraju moguće simptome zloćudnih bolesti, ne idu liječnicima niti obavljaju redovite godišnje preglede. Nema konkretne brojke kojima bi tu misao mogao poduprijeti, ali kaže da je to primijetio u svom radu te da će sljedećeg mjeseca imati i brojčane podatke.
S njim se slaže i prof. dr. sc. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka koji primjećuje da u privatnoj poliklinici koju vodi sa suprugom bilježe 90 posto manje pacijentica nego u istom razdoblju prošle godine. - Ova epidemija i ove mjere koje se poduzimaju imat će kao posljedicu, na žalost, manji broj ljudi kod kojih će biti otkrivena zloćudna bolest u ranijoj fazi, a znamo da je to ključno za izlječenje. COVID će za posljedicu, ne samo u Hrvatskoj nego i globalno, imati veće stope mortaliteta od zloćudnih i drugih bolesti - pojašnjava prof Eljuga.
- Brojni tumori pa tako i dojke najčešće ne bole i podmuklo rastu i to je dodatni razlog da pacijentice odgađaju redovite dijagnostičke kontrole što također držim da nije dobro kada znamo da će i u ovom mjesecu u Hrvatskoj oboljeti oko 230 žena od raka dojke, a da većina njih to neće znati. Zato, ostanite doma ali ne pod svaku cijenu - poručila je prim. dr. Ljerka Eljuga, specijalistica onkologije i radioterapije.
U KBC Zagreb doznajemo kako specijalisti radi zaštite imunokompromitiranih onkoloških bolesnika nastoje smanjiti preglede na najmanju moguću mjeru, ali nema zastoja u radu i bolesnici nisu uskraćeni.
- Imamo smanjene timove, pa umjesto dva ili tri specijalista kod novodijagnosticiranih bolesnika dokumentaciju provjerava samo jedan predstavnik struke. Dodatno, bolesnike kontaktiramo mailom ili telefonom na taj način provjeravamo njihovo stanje i dajemo im upute, a onima kojima treba redovita terapija dolaze na hospitalizaciju ili ih liječimo kroz dnevnu bolnicu - pojasnio je internist onkolog doc. dr. sc. Borislav Belev iz Klinike za onkologiju na KBC Zagreb. Ističe kako je primijetio da u ambulantama ima 50 posto manje bolesnika, ali smatra kako za to postoji više razloga.
- Zamolili smo ljude koji dolaze na godišnje rutinske kontrole da ih odgode. Dodatno, zbog ograničenja kretanja ne dolaze nam više ljudi iz regionalnih centara na pretrage, nego sve to obavljaju u lokalnim ustanovama pa je i zato manji priljev bolesnika. No morate imati na umu da kod onkologa ne dolaze bolesnici sa sumnjom na neku promjenu, nego već imaju dijagnozu karcinoma i dolaze se liječiti - istaknuo je dr. Belev.
S druge strane, pojedini onkolozi smatraju kako situacija ipak nije toliko alarmantna, pa tako onkolog prim.dr.sc. Egidio Ćepulić vjeruje da zbog ovog zastoja od dva mjeseca neće biti nikakvih poremećaja ni promjena u brojevima novodijagnosticiranih.
- Kod ljudi koji trebaju operaciju ili su već na terapiji nema nikakvih zastoja i u bolnicama se radi uobičajeno. Veći psihološki problem je kod ljudi koji imaju dijagnosticiran primarni karcinom i čekaju operaciju, pa misle da će se dok je dočekaju bolest proširiti. No zbog ekonomskog kraha, država više ne može podnijeti ovaj zastoj i očekujem da će se za dva do tri tjedna sve vratiti u normalu i nema razloga za zabrinutost. Ne mislim da će ovaj zastoj rezultirati kasnijim otkrivanjem, jer rak ne nastaje preko noći i to neće utjecati na liječenje - jasan je bio prim. Ćepulić, inače i predsjednik Hrvatske Udruge prijatelja hospicija.
Istog je mišljenja i predstojnik Klinike za tumore pri KBC Sestre Milosrdnice doc.dr.sc. Ivan Milas.
- Sigurno je da dio bolesnika ne dolazi na preglede zbog ove situacije, no ako se pričeka mjesec dana, to nije alarmantno. Problem je s upalnim i hitnim stanjima koje se treba rješavati odmah. Mi u Klinici za tumore obrađujemo bez čekanja sve bolesnike koje nam šalju liječnici obiteljske medicine - istaknuo je on.
No i danski specijalisti uputili su javnosti apel da ne ignoriraju preventivne odlaske liječniku. Danski Nacionalni odbor za zdravstvo pripremio je plan koji opisuje restrukturiranje zdravstvenog sustava nakon prvih mjera protiv korona virusa.
- Sada smo ušli u sedmi tjedan epidemije COVID-19 u Danskoj. Epidemija će biti dugotrajna, no na nižoj razini od naše prve prognoze. Stoga se mora uspostaviti aktivnost zdravstvenog sustava kako bi se brinuli i za bolesnike s COVIDOM-19, ali i za bolesnike s drugim bolestima. Nažalost, vidjeli smo zabrinjavajući pad broja pacijenata koji se obraćaju liječnicima zbog drugih bolesti, kao i značajno smanjenje broja uputnica, što je zabrinjavajuće kod slučajeva raka i mentalnih bolesti. Kašnjenje u istraživanju i liječenju može imati velike posljedice na dugi rok. Prvi koraci u tranziciji su povećati aktivnost opće i specijalističke medicinske prakse. Građani moraju koristiti svog liječnika kao i obično. Ne treba se suzdržavati ako imate simptome bolesti koje treba istražiti ili ako imate kroničnu bolest s pogoršanjem - kaže Camilla Rathcke, voditeljica centra u Nacionalnom odboru za zdravstvo.
Iste su preporuke i naših sugovornika koji ističu kako ne treba odgađati redovite godišnje preglede i kontrole, a osobito u slučaju pojave sumnjivih simptoma odmah se treba javiti liječniku.
- Ljudi koji imaju sumnje mogu se javiti svom liječniku primarne zdravstvene zaštite koji će im dati uputnicu za specijalistički pregled i to sve funkcionira, samo molimo ljude da se jave i ne ignoriraju simptome - pozvao je prof. Eljuga.
Simptomi zbog kojih neodgodivo morate liječniku
A simptomi mogu biti raznoliki i zbunjujući, pa svakako treba obratiti pažnju na njih.
- Ako ste primijetili krvarenje u stolici, ili ste muškarac kod kojeg se pojavila anemija, postoji opravdana sumnja na rak probavnog sustava. Kad je riječ o mokraćnom mjehuru i urinarnom traktu, obratite pažnju na pojavu krvi u mokraći. Kod starijih muškaraca zbog problema s prostatom se javljaju u poremećaji u mokrenju te bolovi u kostima koje možemo povezivati s rakom prostate. Što se tiče ginekoloških tumora, rak vrata maternice se može otkriti samo i isključivo redovitim ginekološkim kontrolama i nijedna žena ne smije propustiti napraviti papa test jedanput na godinu. Više od 300 bolesnica na godinu ima rak vrata maternice, a to se može otkriti na vrijeme jednostavnom pretragom - savjetuje prof. Vrdoljak ističući kako očekuje da bi bolesnici s rakom pluća mogli naići na manje probleme prilikom dijagnostike zbog nespecifičnih simptoma koji se donekle preklapaju i s COVID-19.
- Simptomi su slični, pa se javlja kašalj, upala pluća i vrućica kao posljedica te upale, gubitak na težini, osjećaj slabosti i slično, pa treba opreznije pristupiti takvim bolesnicima. Nadalje, liječniku se bez odgode trebaju javiti ljudi koji su primijetili da im se naglo pojavila izraslina na vratu ili u ustima, ako su napipali kvržicu u dojci ili se općenito susreću sa simptomima kakve još nisu iskusili. Najprije se moraju javiti svom liječniku, a on će ih uputiti dalje u sustavu. Onkologija je dostupna svima, onkološka mreža radi 24 sata na dan i svima je dostupna - zaključio je prof. Vrdoljak.
Podaci registra za rak
U Hrvatskoj zadnji podaci Registra za rak HZJZ-a kroz Bilten Incidencija raka u Hrvatskoj 2017. godine pokazuju da muškarci najčešće obolijevaju od raka prostate, njih 21 posto ili 2794 nova slučaja, zatim od raka pluća njih 17 posto ili 2232 nova slučaja, raka kolorektuma njih 16 posto ili 2143 ljudi, a slijede rak mokraćnog mjehura sa 690 novodijagnosticiranih ili pet posto oboljelih, rak želuca sa 511 novih slučajeva ili njih četiri posto te isto toliko oboljelih od raka bubrega. Melanom su dijagnosticirali kod tri posto muškaraca, njih 439. Kad je riječ o ženama, vodeći je rak dojke sa 25 posto od ukupno oboljelih ili 2767 žena, slijedi rak kolorektuma sa 14 posto ili njih 1516, rak pluća kod devet posto žena ili njih 1003, a zatim rak tijela maternice sa šest posto ili 717 slučajeva te štitnjače od koje je oboljelo 545 žena ili njih pet posto. Iste godine rak jajnika, jajovoda i adnekse imalo je četiri posto oboljelih ili njih 449, dok je rak gušterače imalo 383 žene ili njih tri posto. Ukupno, u Hrvatskoj je 2017. godine od raka oboljelo 24. 385 ljudi, odnosno 13.229 muškaraca i 11.156 žena. Prema podacima HZJZ-a, tijekom 2018. godine od raka je umrlo 13.809 ljudi.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Znakovi da ste počeli previše piti u izolaciji: Ima li ga dosta?!
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA: