Savjet nutricionista trebali bi potražiti svi koji žele promijeniti način prehrane i oni koji imaju zdravstvene poteškoće, govori nutricionistica Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane u KBC-u Zagreb.
- Mediteranska prehrana po DASH principu je najzdravija vrsta prehrane. Dokazano je da tradicionalna mediteranska prehrana smanjuje rizik od srčanožilnih bolesti, raka te Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Kao i većina zdravih dijeta sastoji se od mnoštva povrća, voća, ribe, cjelovitih žitarica i ograničenog unosa zasićenih i trans masti - ističe dr. Pavić.
Dodaje da hrana mora biti raznovrsna, uravnotežena i dobro balansirana. Dobro je unaprijed planirati obroke te ih sami pripremati kod kuće, primjerice večer prije kako biste idućeg dana hranu mogli ponijeti sa sobom na posao. Tako ćete kontrolirati što jedete i rjeđe posezati za brzom hranom i nezdravim grickalicama. Doručak bi trebao biti najvažniji obrok u danu. Tijekom noći naš organizam je bez hrane i da bi osigurali energiju koja vam je potrebna za dan koji je pred vama treba jesti hranu ujutro, najbolje pola sata do sat vremena nakon buđenja.
- Doručak treba biti bogat integralnim žitaricama i vlaknima, a ograničen s brzo dostupnim ugljikohidratima. Trebalo bi jesti proizvode od cjelovitog zrna (kao izvor složenih ugljikohidrata), mliječne proizvode (kao izvor proteina kalcija) i voće (kao izvor vlakna) - kaže dr. Pavić. Kao primjer doručka navodi jedno integralno pecivo, 100 grama svježeg sira s chia sjemenkama te svježe iscijeđen voćni sok.
- Optimalno je dnevno imati pet obroka, od toga tri glavna obroka (doručak, ručak i večera), te dva međuobroka između glavnih obroka - tvrdi dr. Pavić. Za međuobrok preporučuje voće, a s njim možete pojesti i jogurt. Obroke treba pravilno rasporediti tijekom dana, a vremenski razmak između glavnih obroka trebao bi biti četiri do pet sati, otprilike koliko i traje probava prosječnog obroka. Večera treba biti dva do tri sata prije spavanja.
- No nekim će ljudima odgovarati samo tri obroka dnevno, dok će neki trebati njih šest. Zato svatko treba osluškivati svoje tijelo te brinuti o tome da jede uravnotežene obroke s raznovrsnim namirnicama, bogate vlaknima i niskokalorične - kaže Pavić. Naglašava da treba jesti sezonsku hranu od lokalnih proizvođača.
- Pijte najmanje jednu i pol litre dnevno, a kad slažete hranu na tanjur, neka polovica sadrži povrće, četvrtina proteine te četvrtina ugljikohidrate - savjetuje dr. Pavić.
Ljudi koji su redovito tjelesno aktivni povećavaju mišićnu snagu i pokretljivost, poboljšavaju koordinaciju pokreta i stabilnost te smanjuju opasnost od padova.
- Osim što su važni za zdravlje cjelokupnog organizma, redovita tjelovježba i pravilna prehrana bitan su čimbenik prevencije i usporavanja razvoja komplikacija bolesti. Tjelesna aktivnost povećava osjetljivost na inzulin i ima zaštitu ulogu kod srčanožilnih bolesti te drugih komplikacija povezanih s dijabetesom.
- Ljudi koji brže hodaju, najmanje 22 minute svakodnevno, mogu produljiti očekivani životni vijek za 3,4 do 4,5 godina - ističe dr. Pavić.
Preporučuje najmanje 150 minuta tjedno umjerene aerobne tjelesne aktivnosti u kombinaciji s vježbama snage jedan do tri puta tjedno. Takve vježbe uključuju hodanje, lagano trčanje, vožnju biciklom, tenis, vježbe snage i razgibavanja, plivanje te aerobik i ples.
PET SAVJETA MAG. PAVIĆ:
1. Prebacite se na mediteransku prehranu s puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i ribe
2. Planirajte obroke
3. Ne preskačite doručak, a večerajte dva do tri sata prije spavanja
4. Vježbajte najmanje dva i pol sata tjedno
5. Jedite sezonske namirnice lokalnih proizvođača
SEKS HOROSKOP: Lavove čeka jako uzbudljiv vikend, a Bikovi se nažalost neće usrećiti...