Dvadesete godine prošloga stoljeća bile su dekada plesa, promjena u društvu i velikih rezova u odijevanju - doslovno, haljine su postale kraće, kao i kosa, a jaka šminka dio svakodnevice. Američki je mladi kostimograf Norman Norell u svemu tome imao značajnu ulogu, jer se ubrzo svojim talentom i ambicijom istaknuo kao autor kostima na filmovima kao što su A Sainted Devil (1921.) i Zaza (1923.). Osim toga, kreirao je i za burleske, popularnu grupu Ziegfeld Follies te zvijezde vodvilja, bili su to impresivni spektakli uživo.
A takva je trebala biti i odjeća, ne samo elegantna, već i snažno upečatljiva, raskošne teksture koja je plesala pri pokretu. Kostimograf mora osmisliti odjeću koja je idealna za kretanje te je ujedno atraktivna, kako bi je dobro istaknula svjetla reflektora. Ova modna pravila uskoro je Norell odlučio prenijeti i na publiku - od 1924. godine kreće u osvajanje svijeta pret-a-porter mode.
POGLEDAJTE VIDEO: Izložba korzeta
Naime, te je postulate o raskošnoj odjeći za ekran primijenio i na kreacije za izlaske, što je očito bila odlična stilska formula. Kroz rad na američkoj sceni proučavao je parišku modu, odnosno radove autora kao što su Coco Chanel, Jean Patou i Madeleine Vionnet. Iako su američki filmovi tog doba bili popularni diljem svijeta, činjenica je da je pariška moda bila svojevrsni centar i vječita inspiracija za brojne autore.
Značajan korak u njegovoj karijeri desio se kad se odlučio odmaknuti od europske mode, čime postaje vodeći autor na američkoj modnoj sceni prošloga stoljeća. Donosi ideje koje privlače publiku, njegovo ime prisutno je u mnogim tamošnjim gradovima.
Stižu šezdesete i Norellova karijera postaje zvjezdana - klijentice su mu Marylin Monroe, Lauren Bacall, Judy Garland, Jacqueline Kennedy Onassis, Lady Bird Johnson te brojne druge dame iz svijeta šoubiznisa i visokog društva.
Iako je blisko surađivao sa zvijezdama, nerijetko je imao suradnje i za film, potpisao je neke od kostima za Doris Day, koja je tada bila ikona filma. Radio je na filmskim projektima That Touch of Mink (1962.) i Sex and the Single Girl (1964.).
Godine 1968. Norell je postao prvi američki modni dizajner koji je predstavio vlastiti brend parfema i to u suradnji s kozmetičkom kompanijom Revlon, u to doba jednom od vodećih na svijetu. Imao je aktivnu ulogu u odabiru nota, a opisao ga je kao - 'cvjetni sa zelenim prizvukom, piše FIT.
Parfem se prodavao po oko 350 kuna te je postao toliko popularan da je zaradio oko 8 milijuna kuna. Danas mnogi Norella smatraju jednim od najmoćnijih autora modne industrije u SAD-u. Uskoro su scenom zavladali drugi dizajneri, poput Billa Blassa i Halstona, no Norellov je rad uvelike obilježio tu eru.
Zanimljiv je njegov pristup inspiracije stilovima - u šezdesetima je na scenu vratio trend dvadesetih - valja znati da vraćanje silueta iz prošlih dekada nije ništa novo. Naime, Norell je započeo u dvadesetima te je njegova fluidna, vrlo elegantna linija bila očita kroz njegov daljnji rad. Tijekom šezdesetih desila se još jedna mala modna revolucija - mlade cure bile su u potrazi za vintage haljinama, a dvadesete su im se svidjele radi udobnosti i kreativnosti.
Rad ovog izuzetnog autora i danas je inspiracija brojnim modnim dizajnerima, naročito kad je riječ o raznim večernjim i svečanim kolekcijama. Inspiriramo se u doba slavlja kreacijama koje su posebne ne samo ljepotom, već i raskošnim retro glamurom, jer on je uvijek u modi, naročito kad želimo naglasiti dobar stil.