Depresija je bolest kemije mozga koja se klasificira po jasnim kriterijima, i čije liječenje nerijetko obuhvaća medikamentoznu terapiju i psihoterapiju. Depresivno raspoloženje je puno češća pojava, a odnosi se sniženo raspoloženje što može biti posljedica različitih neugodnih okolinskih uvjeta ili zdravstvenog stanja. To se može razmatrati u okviru depresivnog ponašanja, odnosno životnog nezadovoljstva, što se uvelike razlikuje od depresije - objašnjava Iva Kantolić, mag.psihologije iz Poliklinike Leptir u Zagrebu.
Dodaje kako se depresivno raspoloženje očituje nizom tjelesnih i psiholoških promjena, kao što su promjene u tjelesnoj težini (porast, pad), povećan umor i pospanost, bolovi u tijelu. Zatim, pojavljuje se gubitak koncentracije, interesa i motivacije za aktivnosti koje su čovjeka u depresivnom raspoloženju ranije zanimale, narušavanje interpersonalnih odnosa, slabija učinkovitost u nastavi ili na radnom mjestu.
- Ovakva iskustva mogu voditi smanjenju samouvjerenja i samopouzdanja. Uz sve to, osoba može pozitivno reagirati na određene njemu ugodne podražaje i tako nakratko izaći iz depresivnog raspoloženja, zbog čega okolini ovakvo stanje može ostati neprepoznato duže vremena - kaže ova psihologinja.
Pojašnjava kako faze nezadovoljstva životom nisu neuobičajene u današnjem životu, posebno u razdoblju adolescencije i mlađe odrasle dobi.
- Obično je riječ o prolaznim fazama, koje prolaze 'same od sebe', promjenom životnih uvjeta i sazrijevanjem. Može pomoći savjetovanje sa psihologom kako bi se utvrdile i mijenjale navike koje odražavaju to nezadovoljstvo. Uz to može pomoći uključivanje u zanimljive hobije ili aktivnosti koje donose radost i osjećaj ispunjenosti, bavljenje tjelesnom aktivnošću, dovoljno sna i odmora, te uravnotežena prehrana - pojašnjava Iva Kantolić, mag.psihologije.
Dodaje da, ako faza traje dugo, i osoba je sve manje produktivna i funkcionalna i u najmanjim svakodnevnim aktivnostima, nužno je potražiti pomoć stručnih osoba. Prvi korak može biti javljanje liječniku opće prakse ili psihologu, koji će po potrebi uputiti osobu na daljnju obradu.
Kako pristupiti ljudima koji su depresivni?
Osoba koja je nesretna želi da je netko sasluša i pruži utjehu. Bliski ljudi pri tom joj mogu biti podrška, a bilo bi dobro izbjegavati nametanja ponašanja ili osjećaja nesretnoj osobi. Često se iz najbolje namjere osobu potiče na aktivnosti koje su je nekad veselile, ili joj se govori kako bi se 'morala' ili 'trebala' osjećati.
Govore se rečenice poput 'nemaš razloga biti nesretan', ili 'imaš sve, što bi ljudi u Africi dali na tvom mjestu'. No, svatko od nas je jedinstven i isto tako ima jedinstvenu realnost. Depresivno raspoloženje se najčešće javlja zbog nesrazmjera između očekivanja i želja pojedinca i realnosti u kojoj se našao.
Treba se naći razumijevanje za tu specifičnu osobu, a ne je uspoređivati s drugima. Može se predložiti posjet psihologu, no takav tretman će biti uspješan samo ako mu osoba pristupi svojevoljno i slobodno, bez nametanja, objasnila je psihologinja Kantolić.
Kako prepoznati depresiju i tjeskobu kod djece?
Djeca mlađe dobi će najprije reagirati fiziološkim promjenama obrazaca spavanja i hranjenja, češće će biti nervozna i plakati, a moguća je i regresija u ranije razvojne faze kada se radi o aktivnostima obavljanja nužde. Isto tako, češće će se povlačiti iz aktivnosti i druženja s drugom djecom, nedostajat će im samopouzdanja u novim aktivnostima.
Vidljivo su tužni, češće govore da su umorni, na sitnice mogu ljutito planuti. Djeci je u takvim situacijama potrebno pružiti sigurnost i utjehu, i polagano pokušati doći do uzroka problema. Djeca katkada ne žele reći razlog tuge roditeljima, pa je stoga dobro uvesti neku 'treću' osobu u život djeteta, blisku odraslu osobu ili psihologa.
Ako je na primjer problem u neslaganju s vršnjacima, dijete se može poučiti specifičnim vještinama, i raditi na jačanju samopouzdanja i samouvjerenja, pojasnila je psihologinja Kantolić.
Hrvati sve depresivniji
Kakva je situacija u Hrvatskoj prikazali su u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kroz statističke podatke iz 2015. godine. Tada je zabilježeno 5388 hospitalizacija i 157.464 dana u bolnici zbog depresivnih poremećaja.
- Prema podacima Europske zdravstvene ankete (European Health Interview Survey) provedene 2014. i 2015. godine u Hrvatskoj, 1 od 10 ljudi ima blage do umjerene simptome, a 1 od 100 ima umjereno teške do teške depresivne simptome - naglašavaju u Hrvatsko zavodu za javno zdravstvo.
Inače, naziv depresija dolazi od latinske riječi koja u prijevodu znači - potištenost.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo su napravili letak s korisnim savjetima:
Depresija je sve ozbiljniji problem
- Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljenih ljudi ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih ljudi postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije - objašnjavaju u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Dodaju da je depresija bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, društvenih slojeva i svih država svijeta, te da nije znak slabosti. Depresija se može prevenirati i liječiti.
Navode kako su mentalni poremećaji u porastu u cijelom svijetu, što ne čudi s obzirom na sve nekvalitetnije živote kojima ljudi žive. Broj oboljelih od depresije i anksioznih poremećaja je 1990. godine bio 416 milijuna, a 2013. godine je njihov broj porastao na 615 milijuna.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, od depresije će do 2020. godine patiti toliko ljudi da će to postati drugi zdravstveni problem u svijetu, ako se u obzir uzmu i muškarci i žene. No, ako se pažnja obrati samo na žene, tada će to biti zdravstveni problem broj jedan. Naime, od depresije pati dva do tri puta više žena, nego muškaraca.
Svjetska zdravstvena organizacija provela je istraživanje prema kojemu depresija i anksiozni poremećaji stoje globalnu ekonomiju više od jedne milijarde američkih dolara, i to svake godine.