Gluten uzrokuje goleme strukturne promjene, prvenstveno tankog crijeva, organa u kojem se najviše se odvija 'upijanje' hranjivih tvari iz probavnog sustava u krvotok. Stoga je oboljelima od celijakije svojstvena: malapsorpcija (nemogućnost ili samo djelomična sposobnost apsorpcije), gubitak na tjelesnoj težini, vitaminsko-mineralni deficiti, naročito kod novooboljelih od celijakije. Obzirom da su ovi čimbenici nutritivni tj. oni koji dolaze prehranom, prehrana je izuzetno važna. Kod djece ti nedostaci mogu biti posebno kritični obzirom na intenzivan rast i razvoj tkivnih struktura, objašnjava Nenad Bratković, mag.nutr., univ.mag.pharm. iz nutricionističkog savjetovališta za dijetoterapiju i sportsku prehranu NutriKlinika u Zagrebu.
POGLEDAJTE VIDEO Prva pekarnica 'bez glutena' u Zagrebu:
- Neki od deficita koji su zabilježeni su potencijalno snižene koncentracije mikronutrijenata: folne kiseline, vitamina A, B6, B12 i vitamina D, kao i željeza, kalcija te cinka. No, osim tih deficita, najveći je izazov optimizirati prehranu u samoj bazi, kako pravilno strukturirati unos makronutrijenata (proteina, ugljikohidrata i masti) te naučiti kako pravilno strukturirati obroke - dodao je.
- Bezglutenska prehrana kao najvažnija terapija i za sad jedina moguća strategija liječenja celijakije mora imati potpuni karakter. Naime, prvi i osnovni zahtjev je 100%-tna eliminacija glutena u prehrani, čak i onih u manjoj količini. No ipak, pridržavanje striktne bezglutenske prehrane može rezultirati s pogrešnim shvaćanjem prehrane ii gubitka osnovnog principa uravnoteženosti. Naime, isključivim ili dominantnim korištenjem gotovih proizvoda, ili pripremom obroka temeljenih na bezglutenskom brašnu, onemogućava se unos prebiotičkih elemenata, vitamina, mineralnih tvari, esencijalnih masnih kiselina i proteina - napomenuo je Nenad Bratković.
Zadatak edukacije o bezglutenskoj prehrani, kaže, obuhvaća:
- 'Striktno se pridržavati prehrane bez glutena, striktnim izbjegavanjem pšenice, raži, ječma, pira, kuskusa, te korištenjem namirnica koje je prirodno ne sadrže: meso, jaja, mliječni proizvodi (bez laktoze kod mnogih, uslijed oštećenja funkcije crijeva i funkcije laktaze), mahunarke, povrće, voće, certificirane žitarice bez glutena- sa znakom 'bez glutena' (proso, kvinoja, heljda, amarant).
- Pravilnim uravnoteženjem namirnica kroz raznolike obroke, koji sadrže sve gore spomenute kritične makro- i mikronutrijente.'
- Kao neki od primjera, valja istaknuti značajni deficit željeza te strategiju optimizacije kroz prehranu i kombiniranje namirnica. Jedna od najvažnijih 'osovina' optimizacije statusa željeza je unos namirnica bogatih željezom: jetrica, sardine, tamno crveno meso (junetina, govedina, svinjetina), batak piletine/puretine umjesto prsa, jaja – to su izvori tzv. Hem-željeza (namirnice životinjskog podrijetla). Od biljnih izvora željeza koji se u smanjenoj mjeri apsorbiraju nego hem-željezo su: špinat, grah, slanutak, leća, bučine sjemenke, (suhe) marelice - pojasnio je.
Predstavili su prvi Registar bezglutenskih proizvoda
Povodom Međunarodnog dana celijakije, koji je obilježen 16. svibnja, Udruga CeliVita - Život s celijakijom predstavila je prvi Registar
bezglutenskih proizvoda - aplikaciju s popisom proizvoda zajamčeno sigurnih za oboljele. Registar ćete pronaći OVDJE.
- Stroga bezglutenska prehrana jedini je lijek za ovu doživotnu autoimunu bolest pa se kroz jedinstveni Registar želi omogućiti bolja kontrola bolesti te zaštita prava i dostojanstva pacijenata. Registar je osim oboljelima od celijakije koristan alat i za sve uključene u nabavu i pripremu hrane bez glutena, neovisno o tome priprema li se u obiteljskim domovima, u institucionalnim kuhinjama (vrtiću, školi, bolnici…) ili ugostiteljstvu - rekli su u Udruzi CeliVita.
- Ovogodišnji Međunarodni dan celijakije, ali i cijeli svibanj, mjesec svjesnosti o celijakiji, Udruga CeliVita je posvetila jačanju znanja i razumijevanja ove bolesti s brojnim licima te jednim jedinim modelom liječenja - dosljednim provođenjem bezglutenske prehrane. Edukaciju 'Znanjem do zdravlja osoba s celijakijom'; Udruga je organizirala uz podršku Hrvatskog gastroenterološkog društva i Hrvatskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu te je tom prigodom predstavljen Registar proizvoda bez glutena. Proizvođači hrane, ugostitelji i druge zainteresirane javnosti pozvane su ovom prigodom na suradnju, podršku i razmjenu informacija u stalnom procesu ažuriranja, širenja baze proizvoda i promociji Registra, kako bi se dugoročno pridonijelo planiranju raznovrsnih obroka za oboljele od celijakije - naglasili su u Udruzi.
Kažu kako je mnogim građanima nepoznata činjenica da se djeca s celijakijom, kojih je preko 7.000 u Hrvatskoj, 'suočavaju s brojnim izazovima, socijalnom i obrazovnom isključenošću te otežanim pristupom sigurnoj prehrani u predškolskom i školskom sustavu, dok za oboljele studente menze trenutačno ne nude nikakve opcije bezglutenske prehrane'.
- Za kvalitetan i produktivan život s celijakijom i sprječavanje teških komplikacija, ključno je sustavno educirati javnost o prirodi i izazovima celijakije te tražiti efikasna rješenja za što veću dostupnost sigurnih, bezglutenskih proizvoda i obroka - zaključak je to bio Okruglog stola održanog u sklopu edukacije na kojemu su sudjelovali doc dr. sc. Zrinjka Mišak, dr. med iz Klinike za dječje bolesti Zagreb, prof dr. sc. Silvija Čuković-Čavka, dr.med. iz KBC Zagreb, Nenad Bratković, magistar nutricionizma, univ. magistar fitofarmacije dijetoterapije i Amalija Jurjević Delišimunović, dipl pravnica i predsjednica udruge CeliVita - Život s celijakijom.
- Doc.dr.sc. Zrinjka Mišak istaknula je kako su u okviru CD SKILLS projekta udruga CeliVita i Klinika za dječje bolesti Zagreb ažurirali e-alat za učenje o celijakiji, razvijen u okviru Focus in CD projekta, pa se na internetskoj stranici sveocelijakiji.hr mogu naći besplatni internetski tečajevi o celijakiji za oboljele, ali i za zdravstvene djelatnike - kažu u Udruzi.
Prof.dr.sc. Čuković-Čavka naglasila je kako uzimanjem hrane s glutenom, osobe s celijakijom izlažu svoje bolesno crijevo daljnjem oštećenju i teškom narušavanju zdravlja.
- Sluznica crijeva, oštećena glutenom, prestaje upijati hranjive tvari, vitamine i minerale neophodne za pravilnu funkciju čitavog organizma, osobito imunog i živčanog sustava, koštane srži i kostiju, a nepridržavanje bezglutenske prehrane na taj način pridonosi nažalost i povišenom riziku razvoja drugih bolesti, malignih i autoimunih, i u konačnici višoj smrtnosti bolesnika - upozorila je prof.dr.sc. Čuković-Čavka.
Nenad Bratković je napomenuo kako je "celijakija najistaknutiji primjer situacije gdje hrana može biti lijek ili 'otrov' za određene osobe; u ovom slučaju kod oboljelih osoba s genetskom predispozicijom".
- Za sada, jedina poznata terapija i lijek za celijakiju jest doživotna potpuna bezglutenska prehrana. Pogreške u vidu 'vraćanja' na glutensku prehranu nakon oporavka crijevne sluznice danas se smatra potpuno neprihvatljivom i opasnom praksom - istaknuo je.
- Najveći izazov u naoko jednostavnom rješenju za oboljele od celijakije - prehrani bez glutena, je pristup pouzdanim informacijama o hrani, koje doslovce mijenjaju živote. Preuzeti kontrolu nad bolešću, umjesto da bolest upravlja, plaši, zbunjuje i ograničava - to je ono čemu težimo, stoga uz stalne edukacije i razne oblike podrške oboljelima, razvojem alata kao što je Registar bezglutenskih proizvoda, želimo stvarati pouzdanu bazu nama najvrjednijih informacija, jedinih koje zapravo trebamo za uspješno liječenje. Ujedno, želimo otvoriti širu temu vezanu uz sigurnost i sljedivost hrane jer jedino uključenjem svih aktera može se stvarati okruženje u kojemu tisuće građana, odraslih i djece s celijakijom žive sigurnije i kvalitetnije - napomenula je Ida Čarnohorski, voditeljica CD SKILLS projekta za Udrugu, u sklopu kojeg je realizirana izrada Registra.