U većini razgovora koje Amerikanci vode prevladava kuknjava i žaljenje, kaže dr. Scott Bea, psiholog u Klinici Cleveland, dodavši kako je to donekle prirodno. Ništa bolje nije ni u našim krajevima.
Naime, ljudski mozak ima sklonost koja se naziva negativnom pristranošću. Mi obično primjećujemo stvari koje prijete našem stanju, pojašnjava, te dodaje kako je to vjerojatno povezano s našim davnim precima koji su stalno morali biti na oprezu, kako bi izbjegli različite opasnosti.
POGLEDAJTE VIDEO: Što boja vaše kose govori o vašoj osobnosti
I prije nego što kažete da nastojite ne žaliti se - pa meditirate, mislite pozitivno i uvijek pokušavate pronaći ono što je dobro za vas u nekoj situaciji - vjerojatno se žalite i češće nego što mislite.
To je zamka u koju svi povremeno upadamo, no osim što to može dovesti do toga da imate goru sliku o situaciji u kojoj se nalazite, vječno negativan stav vjerojatno može negativno utjecati i na kemiju mozga, upozorava dr. Bea. Zato bi bilo dobro mijenjati perspektivu i način na koji gledate na stvari.
Srećom, postoje neki trikovi koji pritom pomažu
Ponekad, na primjer, može pomoći već i malo prilagođavanje načina na koji izgovarate stvari. Tako, umjesto da kažete: 'Moram oprati suđe/odnijeti smeće/otići u trgovinu' i slično, recite: 'Trebao bih otići u trgovinu'. Jednostavno, ako kažete 'moram' to zvuči kao teret koji je pred vama, a ako kažete 'trebao bih' - to je prilika koja je pred vama.
I naš mozak vrlo snažno reagira na način na koji koristimo jezik kad razgovaramo i način na koji koristimo jezik u svojim mislima, pa će njegova reakcija na ove dvije rečenice biti različita.
Na koncu, kad vam kažu da nešto morate učiniti, vjerojatno ćete se toga primiti teškom mukom, dok kad vam netko kaže: 'Trebala bi mi pomoć oko...' odgovarate s više entuzijazma. Ovakav izražaj kao da donosi osjećaj da je to dobra prilika za nas, da je riječ o iskustvu od kojega možemo imati koristi. Radi se o razlici između obaveze i izazova", kaže dr. Bea.
- Čak i novi pravci u psihoterapiji koncentrirani su na male prilagodbe jezika poput ove, kako bi ljudima pomogle pobijediti teška vremena - dodaje. Uz to, korisni su i pozitivni stavovi, kao što je njegovanje zahvalnosti,čime se potiče još više pozitivnog razmišljanja i misli. Stalno kukanje i žaljenje, s druge strane, ostavit će nas osjetljivijima i ugroženijima, te produbiti ciklus negativnosti i straha.
Zato 'moram' nije jedina riječ koju trebate zaboraviti. Bea kaže da smo često skloni izricati kategorične tvrdnje koje su pretjerivanje. Na primjer, kad kažemo 'Usamljen sam' ili 'Nesretan sam',. umjesto da kažemo kako imamo 'usamljenih trenutaka, ili da smo nedavno 'imali nekoliko tužnih dana', ta izjava ima puno drugačiju boju i težinu.
- Sve to može obojiti način na koji doživljavamo život. Ovaj drugi način izricanja izjava daje prostora za poboljšanje i ipak realističniju, opipljiviju sliku trenutne situacije.
- Kad je, pak, riječ o vježbanju zahvalnosti, ono nas prisiljava da počnemo razmišljati o lijepim stvarima i dobrim ljudima koje smo sreli, što uvijek mijenja način na koji doživljavamo stvari i svijet oko sebe, zaključuje, donosi portal Real Simple.