Čokoladu su od početka 16. stoljeća, kad su je španjolski konkvistadori donijeli u Europu iz Meksika, prozvali lijekom, pa čak i afrodizijakom, zbog psihoaktivnih sastojaka koji utječu na raspoloženje. Iako u većine stvara laganu euforiju ili osjećaj ugode, neke ljude previše čokolade može razbjesniti, pokazala su istraživanja.
POGLEDAJTE VIDEO: 10 činjenica o čokoladi
Rano prepoznali njeno djelovanje
U astečkoj kulturi čokolada je bila piće koje je pružalo snagu, mudrost, izdržljivost i moć, pa je imala važnu ulogu u svetim ritualima. No nakon pada Asteka španjolski misionari morali su se boriti da je izbace iz crkve, što je izazvalo čokoladnu krizu.
Prema dnevniku engleskog jezuita Thomasa Gage iz 1648. godine, biskupova zabrana pijenja čokolade na misi toliko je razljutila vjernicu, koja je tvrdila da ne može izdržati dugačke službe bez okrepljujućega čokoladnog napitka pa mu je usula otrov u šalicu. Taj suludi čin 'opravdavaju' i moderna istraživanja, koja pokazuju kako previše čokolade u nekih osjetljivih ljudi može izazvati paranoju i potaknuti agresivnost.
Žene je žele više
Jače djeluje na žene koje imaju veću potrebu za čokoladom od muškaraca, osobito tijekom PMS-a. Dok hormoni divljaju, tijelo ima veću potrebu za mineralima kojima obiluje čokolada.
Čokolada sadrži sastojke koji se u organizmu ponašaju poput estrogena, a sudeći prema američkim istraživanjima, muškarci koji jedu čokoladu žive dulje. Žene kojima nedostaje magnezija u menopauzi mogu osjetiti snažnu potrebu za čokoladom, no ona se može smanjiti uzimanjem mineralnih nadomjestaka.
Zbog kockice previše može početi svađanje
Čokolada sadrži fenetilamin, molekule koje imaju slično djelovanje na mozak kao psihoaktivni stimulansi, i tiramin - oblik aminokiseline. Zajedničko djelovanje može potaknuti adrenalin, lupanje srca, povećati krvni tlak te izazvati bijes i nervozu. Osjetljivi ljudi mogu postati žrtve oscilacije raspoloženja.
Puno masnoća
Većina čokolada obiluje energijom - jedan red mliječne čokolade ima 150 kcal, a treba znati da u prosjeku 50 posto energije u čokoladi dolazi od masti. Ipak, utješno je da otprilike polovica zasićenih masti u čokoladi otpada na stearinsku kiselinu koja ne podiže razinu 'lošeg' LDL-kolesterola, već samo 'dobrog' HDL-kolesterola. Ipak, jasno je kako previše čokolade svakodnevno vodi u pretilost.
Slabljenje kostiju
Voditelj istraživanja u australskoj bolnici Royal Perth, Jonathan Hodgoson, smatra kako oksalati u čokoladi sprječavaju apsorpciju kalcija, a šećer pak potiče njegovo izlučivanje iz organizma. Naime, u bolnici Royal Perth provedeno je istraživanje na starijim ženama koje su svakodnevno jele čokoladu. Rezultati su pokazali kako su njihove kosti bile slabije od onih koje su čokoladu jele manje od jednom na tjedan.
Koliko čokolade može ubiti?
Srećom, srednja smrtna doza za ljude iznosi 1000 miligrama po kilogramu tjelesne težine. To znači da bi čovjek od 80 kg morao pojesti 5,7 kg nezaslađene tamne čokolade da bi ga ona ubila, odnosno otrovala, prenosi Chocolate Cabaret.
Najvažnija je - umjerenost
Proizvođači čokolade u procesu često odstranjuju zdrave flavanole poput epikatehina zbog njihova gorka okusa. Čokolade s 80 posto kakaa imaju gorak okus, a za optimalne zdravstvene učinke treba izabrati tamnu čokoladu s velikim udjelom kakaa - više od 60 posto.
Poznate su dobre i loše strane čokolade, ovisno koju vrstu jedete. Tamnije sadrže značajne količine antioksidansa, bioflavonoida, vitamina i minerala. Bogatije su alkaloidima koji psihoaktivno, čak i antibakterijski, djeluju na ljude. Ono nezdravo u nekim čokoladama su dodani šećeri, masti i aditivi.
Iako je gotovo nemoguća misija pojesti samo jedan red novootvorene čokolade, u umjerenim količinama čokolada je neopasno zadovoljstvo, zaključak je analiza.