Natrijev nitrit, konzervans koji se koristi za očuvanje, boju i okus mesnih proizvoda, a dodaje se panceti, pršutu, hrenovkama, dimljenoj ribi i usoljenoj govedini, povezuje se s razvojem različitih vrsta raka, pokazala su najnovija istraživanja provedena na životinjama. Također, otkrilo se kako pojedini prehrambeni aditivi mogu izazvati glavobolje, mučnine i maligne bolesti. Na popisu aditiva koje je poželjno izbjegavati nalaze se butylated hydroxyanisole (BHA) i butylated hydrozyttoluene (BHT), antioksidansi koji se koriste za očuvanje hrane te sprečavaju oksidaciju. Uglavnom se nalaze u žitaricama, žvakaćim gumama, čipsu i biljnim uljima. Struktura tih aditiva mijenja se tijekom procesa očuvanja hrane te može stvoriti štetan spoj koji reagira u tijelu. Podjednako opasna umjetna bojila koja se dodaju hrani na deklaracijama proizvoda označuju se E brojevima. Plavi aditivi, odnosno E133 i E132, mogu se naći u pićima, slatkišima, pa čak i hrani za životinje. Smatraju se niskorizičnima, ali se povezuju s razvojem raka u miševa. Crvena, koja se krije iza broja E127, rabi se za bojenje slatkiša, a izaziva rak štitnjače u štakora.

Na popisu štetnih aditiva je i monosodium glutamat, aminokiselina koja se koristi kao pojačivač okusa u juhama, salati, čipsu i smrznutim jelima, a istraživanja su pokazala da može izazvati glavobolje i mučnine. Tu je i propil galat, konzervans koji sprečava kvarenje masti i ulja. Ima ga u mesnim proizvodima, kockama za juhu i žvakaćim gumama. Nije dokazano da izaziva rak, ali istraživanja upućuju na povezanost sa zloćudnim bolestima.

Što kraće, bolje!

iako se teško snaći u mnoštvu “e-ova”, odnosno aditiva, najjednostavnije pravilo bilo bi - što je deklaracija kraća, to je proizvod prirodniji.

Aditivi iz kruha izazivaju rak

Olestra - sintetička mast koja sprečava apsorpciju masnoća iz probavnog sustava, može se pronaći u čipsevima. Izaziva proljev, grčeve u trbuhu, plinove te blokira apsorpciju vitamina iz voća i povrća. Kalij bromat koristi se kao dodatak za povećanje volumena u bijelom brašnu, kruhu i pecivima. Brzo se razgrađuje, ali izaziva rak u životinja.

I s bijelim šećerom valja biti oprezan

Bijeli šećer sadrže namirnice kao što su žitarice, slatkiši, krekeri i umaci. Iako nije toksičan, velike količine šećera štetne su za zdravlje. Stoga šećer ne bi smio činiti više od deset posto dnevnog unosa kalorija. Previše šećera dovodi do problema s težinom, razvojem karijesa i povećane razine šećera u krvi kod dijabetičara.

Ne preporučuje se više od žličice soli

Natrijev klorid, poznat i kao sol, pridonosi boljem okusu obroka, no to je još jedan dodatak hrani koji može prouzročiti zdravstvene probleme. Odraslima se preporučuje unos od najviše pet grama soli na dan (žličica) jer prevelike količine utječu na rad srca, što izaziva visoki krvni tlak, srčani i moždani udar, pa i zatajenje bubrega.