Mrkva može biti značajan izvor ključnih hranjivih tvari te ima niz blagodati za organizam. Dolazi u niz nijansi, od kojih svaka znači nešto posebno.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Možete je jednostavno izvaditi iz zemlje, oprati i pojesti, ili je možete oguliti i izrezati. Idealna je za razne vrste jela - rekla je Sherry Tanumihardjo, profesorica znanosti o prehrani na Sveučilištu Wisconsin-Madison.
Tanumihardjo proučava mrkvu te surađuje na istraživanju koje je omogućilo širu dostupnost tog povrća. Mrkve vjerojatno potječu iz središnje Azije, najvjerojatnije iz Afganistana. Znanstvenici kažu da su do srednjeg vijeka ljubičaste i bijele sorte bile udomaćene na Zapadu do Engleske, sve dok narančasta mrkva nije postala uobičajena u Europi u 15. stoljeću.
Iako sadrži niz hranjivih tvari, uključujući vitamine B skupine, vitamin K i kalij, veliki entuzijazam dolazi od njezina rada s vitaminom A, koji podržava imunološki sustav, srce, pluća i, možda najpoznatije, zdravlje očiju.
- Vitamin A je neophodan za vid, posebno noću - rekla je. Ideja da mrkva može poboljšati vid stiže iz britanske propagande iz Drugog svjetskog rata.
Činjenica je i da nedostatak vitamina A uzrokuje stotine tisuća slučajeva noćnog sljepila širom svijeta svake godine. Vitamin A dolazi u dva oblika. Preformirani vitamin A može se naći u životinjskim proizvodima, kao što su mliječni proizvodi i iznutrice. No uzimanje prekomjernih količina, primjerice kroz suplemente, može postati toksično.
Drugi oblik, provitamin A, dobiva se iz biljnih kemikalija koje se nazivaju karotenoidima. Ne mogu se svi karotenoidi pretvoriti u vitamin A, ali narančasta mrkva je puna nekih koji to mogu, poput alfa i beta karotena.
- To je sigurniji način da dobijete vitamin A jer ga vaše tijelo regulira - rekla je Tanumihardjo. Vaše tijelo može proizvesti više ili manje vitamina A, ovisno o tome što mu je trenutno potrebno.
Prema proračunu Ministarstva poljoprivrede SAD-a, jedna obična sirova mrkva, teška oko 60 grama, sadrži oko 25 kalorija i osigurava gotovo 72% odnosno 56% vitamina A za potrebe žene i muškarca.
U svijetu mrkve, boje su u trendu, a kako se one razlikuju, tako se mijenjaju i nutrijenti.
Ljubičasta mrkva dobiva svoju nijansu od antocijanina, koji su povezani sa zdravim crijevima, poboljšanom kognicijom i boljim zdravljem srca.
Žuta mrkva sadrži lutein, koji pomaže u zdravlju vida i mozga.
Crvena mrkva sadrži likopen, koji se također nalazi u crvenim rajčicama i lubenici, a povezuje se s manjim rizikom od moždanog udara.
Na putu su i nove sorte, rekla je Tanumihardjo.
- Trenutno radimo na ljubičastoj mrkvi s crvenim središtem - izjavila je.
Mrkva također sadrži vlakna koja su zdrava za srce. Jedna sirova mrkva sadrži 1,7 grama vlakana. Prehrambene preporuke navode da bi odrasla osoba trebala dnevno unositi 22 do 34 grama vlakana dnevno, ovisno o dobi i spolu.
Tanumihardjo ističe da su hranjive tvari u mrkvi dostupne svježe ili smrznute, sirove ili kuhane. Kuhanje, rekla je, razgrađuje stanične stijenke, oslobađajući spojeve koji pomažu da se mrkva malo zasladi. Neke studije pokazuju da kuhanje zapravo povećava razine dostupnih karotenoida.
Međutim, ističe da ako jedete sirovu mrkvu bez izvora masti, nema koristi od tih karotenoida.
- Samo će proći kroz tijelo. Ako jedete mrkvu u salati i imate preljev za salatu, tada ćete više apsorbirati. Ako jedete mrkvu u varivu koje sadrži masnoće, upijat ćete još više. Možete ih jesti i u kombinaciji sa sirom - izjavila je.
Isto vrijedi i za sok od mrkve. Cijeđenje soka razbija stanične membrane i čini karotenoide dostupnijima, ali morate biti sigurni da unosite malo masti dok pijete sok kako biste apsorbirali najviše hranjivih tvari.
Iako će se guljenjem ukloniti malo vlakana, kada je riječ o posluživanju mrkve, doista nema lošeg načina, rekla je. Ona ih često jede sirove, u salati, ali i juhi, piše Heart.