Hrvatska dizajnerica Ksenija Vrbanić predstavnica je avangarde na našim prostorima te u dizajnerskom smislu njeguje pristup dekonstrukcije i promišljanja odjevnog predmeta. Rođena Čakovčanka, uvijek je radila i ostala u vlastitom gradu, iako već nekoliko desetljeća surađuje s raznim buticima i na stranim sajmovima, prodaje u niz concept storeova po SAD-u i Europi. Završila je TTF te se kao mlada dizajnerica odlučila upustiti u privatan modni posao jer su njezine ideje uvijek bile – napredne i originalne. Ne povodi se za trendovima, u potrazi je za nekim vlastitim formama, strukturama, stoga njezin XD Xenia Design stoga djeluje uvijek moderno, aktualno i suvremeno.
U međuvremenu je u Čakovcu, točnije Šenkovcu, napravila napredan razvojni centar u kojemu joj je showroom, atelje, krojačnica i sve ono što dizajnerski studio ima. Talent je naslijedila i njezina kćer Gala, koja je također modna dizajnerica.
Kako je započela vaša karijera?
Slučajno! Spremala sam se na likovnu akademiju, ali pod utjecajem mog likovnog mentora završila na dizajnu. Tako je od samog početka, izgleda, započeo moj 'životni' stil kako neuspjeh pretvoriti u uspjeh.
POGLEDAJTE VIDEO:
Koja je osnovna ideja oko vašeg dizajna?
Moja inspiracija je uvijek forma, geometrija. Ne volim uobičajena, klasična krojačka pravila i konstrukcije. Volim dekonstrukciju i istraživanja u kroju. I nakon toliko godina se svaki puta čudim kako ima neograničeni broj mogućnosti konstruiranja npr. jednog rukava. Tako nastaje 'XD dimenzija' koja je potpis mog dizajna. Asimetrija je oku ugodnija od simetrije i daje mogućnost da sakrijemo nedostatak, a istaknemo ono lijepo na ženskom tijelu. Bit dizajna je uređivanje ili uljepšavanje funkcionalnog predmeta.
Kad ste krenuli na sajmove i koliko su oni promijenili vaš poslovni i modni put?
Milenijska godina je bila ključna u promjeni pristupa modnom biznisu. Do tada je to bila butik obrtnička proizvodnja koja je zadovoljavala moju potrebu za dizajnerskim izražavanjem na području bivše države. Male kolekcije za nekoliko mojih tadašnjih butika. Ništa se nije ponavljalo i većina je bila unikat- jedan primjerak. No, dosadila mi je ta uobičajena forma poslovanja i trebala mi je neka potvrda pravog autoriteta o vrijednosti mog rada. Tako je došla ideja o pokušaju internacionalizacije. Ušla sam u rizik nastupu na internacionalnom tržištu pa da vidimo da li to vrijedi. I pokazalo se da vrijedi.
Što je ključno na sajmovima, kako to funkcionira?
Najvažnije je imati kolekciju za nišu, ciljnu grupu kupaca kojoj se obraćaš. Dizajn, kvalitetu tkanina i izrade, inovativnost, poznavanje biznisa i malo sreće. Funkcionira tako da te prvo pozovu organizatori na temelju tvojih referenci. Oni biraju izlagače/dizajnere za svoje posjetitelje prema stilu koji promoviraju. Profesionalni buyeri iliti kupci naručuju kolekcije za svoja prodajna mjesta. Uvijek se to održava sezonu unaprijed kako bi se mogla isproducirati narudžba. Svakom organizatoru je važno da pozovu dizajnera koji će donijeti nešto novo jer će time potaknuti i dolazak buyera. Ta vječna trka za novim ne prestaje jer je najvažnije pobuditi zanimanje nečim novim, drugačijim i cjenovno usklađenim s vrijednosti koju donosiš.
Koje su etape razvoja vašeg brenda?
Iz današnje perspektive gledanja, kada se modni biznis studira na fakultetima, moja priča je iz stvarnog života jedne modne marke koja se razvijala organski. Svaki imalo zarađeni kapital refinancirao se u daljnji razvoj. Moja privatna imovina je uvijek bila na raspolaganju za potrebe poslovanja. Reklo bi se da sam bila sama svoj investitor. Prva faza je bio studio za dizajn odjeće u obiteljskoj kući. Nakon toga je išlo preseljenje i proširenje u veći prostor za showroom i radionicu postavljen već za buduće potrebe internacionalizacije. Treća faza je novo širenje i postavljanje poslovanja po uzoru na svjetske brendove. Zamah u internacionalizaciji. I četvrta faza bila je novo formalno usklađivanje s promjenama u tržištu te redizajn poslovanja i digitalizacija.
Na koji način dolazite do materijala?
Današnja nabava materijala je noćna mora svakog dizajnera. Situacija na tržištu je veliki košmar jer nikada nisi siguran u postojanost kvalitete. Veći dio vremena provodim na putovanjima koja su vezana uz nabavu tkanina jer je imperativ postojana kvaliteta i način proizvodnje. Ali i nakon toliko iskustva dogodi nam se da provjereni proizvođač prestane s radom usred sezone i ostanemo bez naručene količine ili tražimo zamjenu. Kako naša produkcija traje 6 mjeseci, surađujemo samo s proizvođačima koji su u stanju proizvesti naručene količine. Ne možemo raditi s skladištima materijala jer su tamo količine ograničene. U posljednje vrijeme radimo na tkaninama koje se rade isključivo za nas jer tako štitimo ekskluzivnost. Famu oko održivosti pokušavamo razbiti točnim informacijama jer se svašta podvaljuje pod tim naslovom.
Koje materijale preferirate?
Volim nove tehnologije koje nam omogućuju nove tkanine od umjetnog vlakna, a koje imaju karakter. Prilikom proizvodnje stvaraju manji karbonski otisak. Naša bazna tkanina je viskoznog/prirodnog ili pamučnog porijekla. U tom segmentu, već neko vrijeme, proizvođači imaju velikih problema u proizvodnji zbog prekomjernog trošenja prirodnih resursa pa je takva proizvodnja postala skupa i neodrživa. Novost u posljednjoj kolekciji je korištenje Econyl vlakna u pletivima. To je trenutno najpoželjnije vlakno, dobiveno od otpadnih ribarskih mreža i sve se više koristi u različitim izvedbama.
Koji je vaš prepoznatljivi kolorit?
Crna i siva su moji favoriti. Sve izgleda bolje kada je crno. Iz kompromisa ubacujem i trend boje koje biramo na sajmovima tendencija za sljedeće sezone. Printeve radimo inhouse i oni su ekskluzivno samo naši. Kraljica crna mi daje neiscrpni izvor inspiracije i još ako je u formi tafta ili pletiva, najjače!
Kako oblikujete odjeću, koji su vam omiljeni detalji?
Volim spajati nespojive komade. Street wear u luksuznim tkaninama, a večernje komade u sportskim izvedenicama. Volim sirove porube u kombinacijama s vrlo zahtjevnim završnim tehnikama. Volim couture drama komade, ali nosive u nekim ne tako svečanim prigodama. Volim kada imaš beskonačni broj kombinacije u raznim stilskim lookovima. Zato to nose djevojke, žene, zrele žene i jako zrele žene. Svaka može prilagoditi svom stilu i dobi.
Koji su planovi za brend?
Nisam od planova jer je moj plan svih planova sposobnost brze prilagodbe u novonastaloj situaciji. To je najveća snaga mog teama i zbog toga opstajemo toliki niz godina. Ostati i opstati, održati postignuto je možda teže nego put prema cilju. Omogućiti cijelom teamu da imaju još bolje uvjete rada i bezbrižnu financijsku sigurnost. Biti sretan na poslu koji radiš je velika privilegija i to želim svima.