Stigli se u pravo vrijeme, jer za koji dan počinje sjetva kikirikija, govori nam 18-godišnji Filip Prša, dok hodamo uz nasad ove u nas pomalo egzotične kulture koju je prvi put na parceli iz kuće u naselju Kutovi, nedaleko Orahovice, posadio prije četiri godine.
Gledajući učenika 4. četvrtog razreda Poljoprivredne i veterinarske škole u Osijeku, dok nam objašnjava sve o omiljenoj grickalici čija je pradomovina Argenitina, uočavamo s kojom na strašću govori o poljoprivredi. Urod sigurno neće podbaciti govori Filip, dok vadi jednu grmoliku biljku iz zemlje. Kad smo raspolovili mahunu, vidjeli smo da su plodovi izuzetno lijepi i veliki. Uzgoj nije previše kompliciran, nešto kao kod soje.
- Zahtjeva dosta vlage, posebice u trenucima sadnje i intenzivnog rasta. Treba mu dosta sunca. Mora ga se zagrtati jer su na biljci dolje položeni cvjetovi, a na gornjem dijelu su položeni listovi i cvijet kad je oprašen, mora biti u zemlji – pojašnjava mladić kojega je uzgoj ove kulture privukao zbog nedostatka na našem tržištu. Kod nas ga najčešće možete pronaći prženog u ulju ili genetski modificiranog, a riječ je, naglašava, o prilično jednostavnoj proizvodnji.
Kako prati sva zbivanja vezna uz poljoprivredu, to mu je ideja 'sjela' gledajući reportažu o kikirikiju. Dodatni motiv mu je bio taj što se kod nas ne može kupiti u svježem stanju koji nije prošao proces pripreme za tržište.
- Sam sebi sam kazao, probaj to posaditi. Kako mi otac dozvoljava da ja odlučujem o nekim kulturama koje ćemo saditi posadio sam dva reda prve godine. Nismo previše očekivali. Iznenadili smo se bogatim urodom i tako povećavamo iz godine u godinu i postali broj jedan u proizvodnji sjemena – sa nekim posebnim žarom u očima govori budući farmer.
Plasiraju sjeme od Iloka do Dubrovnika. Čak i u Hercegovinu.
Ove godine je posadio 2500 sjemenki na očevom OPG-u, koje je izvadio iz ovojnice. Pojašnjavajući tehnologiju koja se može primijeniti govori da bi se kikiriki mogao saditi poput kukuruza sadilicom, jer u nas rijetki imaju mehanizaciju. Lani je dobio oko 150 kilograma kikirikija kojeg je stavio u vreće kao za krumpir kako bi se plodovi osušili, te ga izvadio iz ovojnice i pakirao prema potrebama kupaca.
Uglavnom je on najveći proizvođač sjemena. Na jednom hektru se može dobiti i do četiri tone ploda koji je ekološki čist jer se ne tretira nikakvim proizvodima. Za hektar je potrebno oko 60 000 jedinki sjemena, što bi težilo oko 30-tak kilograma. Među redni razmak kod sadnje je sličan omom koji se primjenjuje kod sadnje kukuruza i iznosi 70-tak centimetara.
Moglo bi se saditi sijačicom za kukuruz jer bi taj razmak odgovarao i kikirikiju, time da se poslije mora zagrtati. Vadi se kao krumpir. Nakon vađenja mahune se stavljaju u prozračnu vreću poput one za krumpir kako bi se osušio. Tako stoji oko tri tjedna ili nešto više. Može ostati i cijelu zimu u mahuni, jer mu ne škodi ni zrak ni niske temperature. Rado daje savjete ne samo iz sadnje kikirikija, nego i drugih kultura. Njihovi prinosi soje, crvenog kukuruza su u samom vrhu.
Priča da mu u polju najviše pomaže otac Vlado, ali tu povremeno uskače i majka Draženka i sestra Melani, koja unatoč tome što je sjajna studentica završne godine prava u Osijeku i dobitnica Rektorove nagrade, dijeli ljubav s obitelji kad je u pitanju poljoprivreda.
Kikiriki je jednogodišnja biljka, poput krumpira, plodove razvija pod zemljom. Naraste od 30 do 50 cm. Svrstavaju ga u orašaste plodove.