Tijekom oporavka od korone sam se osjećao toliko loše da nisam mogao jesti ništa osim juhe i voća. Sve drugo mi se zapravo gadilo, a kako vam svi govore 'jedi više voća, jer je bogato vitaminima i mineralima', računao sam da to može pomoći oporavku, pa sam baš navalio. Jeo sam po kilogram do dva voća, kaže nam popularni pjevač Željko Krušlin Kruška, koji je nedavno završio u Sveučilišnoj klinici za dijabetes 'Vuk Vrhovec' zbog izuzetno visokog šećera.
POGLEDAJTE VIDEO: Prepoznajte znakove dijabetesa
Naime, nakon što se počeo oporavljati od korone, svejedno se osjećao loše, pa je između ostaloga odlučio izmjeriti šećer i izmjerio je 33 mmol/L krvi, dok se graničnom vrijednošću za 'normalno' smatra šećer 6,1 mmol/L krvi. Obitelj je odmah zvala Hitnu i tako je završio u bolnici.
Tri porcije voća na dan
- Prošao sam već prvo savjetovanje o prehrani za dijabetičare i sada znam: dovoljne su nam 3 porcije voća na dan, što uključuje jednu manju jabuku ili krušku, na primjer. Sve više od toga može napraviti više štete nego koristi, jer je voće vrlo bogato fruktozom, koja brzo podiže razinu šećer u krvi - dodaje. Kaže kako se sada osjeća dobro.
- Liječnici mi polako spuštaju šećer, uspjeli su ga skinuti na 25. To mora ići polako jer se stanice koje su prošle stres zbog visokog šećera moraju prilagođavati nižim razinama. U bolnici bih trebao biti do ponedjeljka, pa nakon toga krećem s pretragama da se vidi imam li kakvih posljedica na organima i kako ću dalje nastaviti s regulacijom šećera, je li dovoljna samo prehrana ili će biti potrebni lijekovi – kaže Kruška.
Dodaje kako mu liječnica poznanica kaže da mu je korona vjerojatno spasila život, jer je moguće da je dulje vrijeme imao povišene razine šećera u krvi, a da to nije znao, što se moglo otkriti tek možda kad nastupe ozbiljnije posljedice.
Voće zbog visokog sadržaja fruktoze brzo podiže razinu šećera u krvi, pa treba imati na umu da nije dobro pretjerivati s njim, kao i da treba paziti u koje ga vrijeme jedemo. U protivnom, može izazvati visoki skok šećera u krvi, pogotovo kod ljudi kod kojih postoji inzulinska rezistencija - kaže specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane i voditeljica Služba za prehranu i dijetetiku u KBC Zagreb dipl. ing. Eva Pavić.
- Jedna voćka sadrži puno vitamina i minerala, ali i otprilike 15 grama ugljikohidrata te visoki udio fruktoze, koja brzo stiže u krv i brzo izaziva porast glikemijskog indeksa. Zato bismo voće trebali jesti u okviru doručka, kad unosimo i određeni udio masti i proteina, koji će usporiti razgradnju ugljikohidrata i tako neće dozvoliti da se brzo podigne razina šećera u krvi. Preporuka je i da ga jedemo između obroka, na primjer između ručka i večere, no i tada je dobro pojesti ga s malom količinom orašastih plodova, koji sadrže proteine koji će opet usporiti dotok šećera iz voća u krv i tako spriječiti skokove u razini šećera u krvi – pojašnjava.
Dodaje kako je Kruška dobro shvatio da su nam dovoljna tri obroka voća na dan. Pod time se podrazumijeva jedna mala jabuka ili kruška, jedna naranča, ili kivi, odnosno dvije manje mandarine, dvije do tri šljive ili marelice, na primjer. Ako jedete bobičasto voće, mjera za porciju je manja zdjelica, a to je i mjera za voćnu salatu, koju nipošto ne bismo trebali dodatno sladiti šećerom, pa ni drugim zaslađivačima. Jednu porciju čini desetak trešanja, ili bobica grožđa, ili jedna tanja kriška lubenice, dodaje sugovornica.
Koliko god voljeli pojedino voće i koliko god ono s obzirom na sastav vitamina i minerala bilo zdravo, treba se držati preporučenih količina kako time ne bismo doveli do rasta razine šećera u krvi i do povećanog rizika za razvoj dijabetesa, zaključuje Eva Pavić.
Dr. Rahelić: Voće nije jedini, pa ni glavni okidač
- Kao ravnatelj bolnice i liječnik ne mogu komentirati konkretan slučaj, no moramo znati da je kod onih kod kojih se otkriju problemi sa šećerom obično 40 do 50 posto ljudi koji su imali povišen šećer u krvi, a da to nisu znali, jer nisu imali izražene simptome. Tako je bilo i prije pandemije korona virusa, a s njom se stanje vjerojatno pogoršalo, prije svega zato što se smanjio broj sistematskih pregleda i redovnih kontrola kod liječnika. U takvoj situaciji može se pojaviti neki okidač koji može potaknuti pogoršanje stanja i tako se bolest često otkrije slučajno – kaže doc. dr. Dario Rahelić, ravnatelj Sveučilišne klinike 'Vuk Vrhovec.
Dodaje kako postoje preporučene granice voća dnevno, no ako netko pojede malo više voća – naravno, ne jako velike količine – ne znači odmah da će dobiti dijabetes, ako je ostala prehrana uravnotežena.
- Tijekom pandemije svi smo se manje kretali i provodili više vremena neaktivni kod kuće, što povećava rizik od povećanja tjelesne težine, a onda i pojave dijabetesa, posebno tipa 2, tako da i to treba uzeti u obzir. No, postoje i drugi mogući uzroci. Naime, već je uočeno da se kod ljudi koji su oboljeli od korone kao jedna od posljedica češće javlja dijabetes, s tim da tek treba utvrditi što je tome uzrok – stres koji organizam prolazi, ili neki procesi utječu na promjene na organima. Osim toga, uočeno je i da primjena kortikosteroida koji se u nekim slučajevima koriste u liječenju infekcije korona virusa također može potaknuti razvoj dijabetesa tip 2, pa je i to nešto što će dijabetolozi u narednom razdoblju morati uzeti u obzir, pojašnjava Rahelić.