Postati udovica ili udovac može biti izuzetno teško. Osim duboke tuge, osjećaja izgubljenosti i strahova za budućnost, smrt partnera može ozbiljno narušiti fizičko zdravlje preživjelog supružnika. Kod starijih osoba, taj gubitak može dovesti do pojave poznate kao "efekt udovištva", što ih izlaže većem riziku od smrti, osobito unutar prva tri mjeseca nakon gubitka.
- Efekt udovištva je zapažanje da smrt supružnika povećava rizik od smrti preživjelog partnera - kaže Dawn Carr, profesorica sociologije i direktorica Centra Claude Pepper na Koledžu društvenih znanosti i javne politike Sveučilišta Florida State, za Yahoo Life.
POGLEDAJTE VIDEO:
Carr ističe da se taj fenomen najčešće javlja među starijim osobama.
- Ne primjećujemo iste učinke kod mlađih ljudi - dodaje.
Što uzrokuje efekt udovištva i kako ga spriječiti? Stručnjaci objašnjavaju:
Starije osobe sa zdravstvenim problemima izloženije su riziku
Novo istraživanje pokazuje da starije osobe koje žive s kroničnim bolestima imaju veći rizik od zdravstvenih komplikacija nakon gubitka supružnika, što može uzrokovati efekt udovištva. Studija objavljena u rujnu 2024. u časopisu JAMA Network otkriva da osobe starije od 65 godina, koje pate od bolesti poput demencije, raka ili zatajenja organa, imaju veći rizik od funkcionalnog pada i smrtnosti nakon gubitka partnera, u usporedbi s onima bez takvih stanja. Prethodno istraživanje iz "Journal of Public Health" također je pokazalo da su starije osobe izložene 66% većem riziku od smrti unutar prvih 90 dana udovištva.
Uzroci efekta udovištva
Više faktora može pridonijeti povećanju rizika od efekta udovištva. Ako je netko bio u dugom braku, gubitak supružnika može značiti i gubitak vlastitog identiteta.
- Gubitak partnera može dovesti do osamljenosti i smanjenja društvenih veza - objašnjava Carr.
Njegovanje bolesnog partnera može ozbiljno opteretiti fizičko i mentalno zdravlje preživjelog supružnika.
- Briga o bolesnom partneru može iscrpiti osobu fizički i emocionalno. Nakon smrti partnera, njegovatelj može osjećati gubitak svrhe - kaže Carr.
Krivnja također može igrati ulogu. "Neki se ljudi osjećaju krivima jer osjete olakšanje nakon smrti partnera", kaže Carr, objašnjavajući da je to često mješavina završetka patnje partnera i prestanka teškog zadatka njegovanja.
Tuga i upala
Iako je upala prirodna obrambena reakcija tijela, dugotrajna upala može pridonijeti razvoju kroničnih bolesti. Prema istraživanju sa Sveučilišta Rice, duboka tuga može izazvati opasno visoku razinu upale, što može dovesti do smrti. Istraživači su analizirali krvne slike udovica i udovaca te otkrili da osobe koje su iskazivale dublju tugu imaju 17% višu razinu upale, dok su oni s najizraženijim simptomima imali čak 54% veću razinu upale.
- Kada smo pod stresom, tijelo stvara upalni odgovor - objašnjava Christopher Fagundes, profesor psiholoških znanosti na Sveučilištu Rice.
- Kronični stres može smanjiti sposobnost tijela da ublaži upalu, što dovodi do nakupljanja upalnih procesa - dodao je.
Osim toga, tuga može negativno utjecati na zdravlje zbog promjena u obrascima spavanja, prehrani i ukupnoj brizi o sebi, dodaje Fagundes. Depresija, koja često prati gubitak, može dodatno povećati razinu upale i povećati rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i prerane smrti.
Kako smanjiti rizik od efekta udovištva
Carr i Fagundes preporučuju nekoliko strategija za očuvanje zdravlja, kako tijekom faze skrbi o partneru, tako i nakon njegova gubitka:
- Zatražite pomoć tijekom faze njege, kako biste imali vremena za vlastiti oporavak.
- Održavajte komunikaciju s obitelji i prijateljima – to je ključno za emocionalnu otpornost.
- Vodite računa o vlastitom zdravlju, redovito posjećujte liječnika i brinite o svojim fizičkim potrebama.
- Razvijte rutinu nakon gubitka kako biste zadržali strukturu u svakodnevnom životu.
- Naučite praktične vještine koje niste koristili godinama, poput kuhanja ili drugih kućanskih poslova.
- Udomite kućnog ljubimca, što može pomoći smanjiti osjećaj usamljenosti i pružiti vam osjećaj svrhe.
- Volontirajte, jer pomaže u smanjenju usamljenosti i pruža osjećaj smislenosti kroz interakciju s drugima, piše msn.