Iako nam joga padne na pamet kad poželimo u život uvesti zdrave navike, smanjiti stres i dobro se razgibati, od nje najčešće odustanemo jer pomislimo da je ona za ljude koji imaju bolje fizičke predispozicije. Mnogo je pogrešnih pretpostavki koje ljudi imaju o jogi. No blagodati koje ona pruža brojne su, ističe iskusna učiteljica joge Ana Rafajac.
1. Joga (ni)je religija
Joga ujedinjuje tijelo, um i duh te se stoga može smatrati duhovnom disciplinom, no osoba ne mora promijeniti svoja duhovna uvjerenja kako bi vježbala ove tehnike. Cilj joge je vraćanje prirodnom, opuštenom i svjesnom stanju duha i tijela. Stoga ona nije ni religija ni sport. Joga je drevna disciplina čijom praksom dobivamo odgovor kako uravnotežiti svoju duh, um i tijelo, te imati sretan, zdrav i ispunjen život. Joga uči kako se ispravno opustiti, disati, vježbati, meditirati, jesti zdravo i misliti pozitivno. Ona je alat koji možemo iskoristiti u fizičkom i duhovnom razvoju. Vježbanje joge nije u suprotnosti s nijednom religijom jer potiče ljubav, jednakost i prihvaćanje te umirenje duše.
2. Joga (ni)je lagana i dosadna
Svatko tko se odvaži probati jogu ostane u čudu ‘kako mu je proletjelo vrijeme’ i ‘kako je bilo teško’. Iako joga nije natjecateljska disciplina, ona ima svoj intenzitet i ciljeve kojima teži. No za razliku od ostalih fizičkih aktivnosti, ona njeguje proces a ne cilj. Svi položaji tijela koji se izvode imaju svoje početne, napredne i naprednije varijacije. Svladati ih nije fizički lako, ali ni dosadno. Joga nije trčanje ili skakanje, no osvijestiti svaki mišić u tijelu, pravilno ga angažirati i zadržavati u zadanom položaju je vrlo zahtjevno. Iako se taj način vježbanja ne čini dinamičnim, to je samo vanjski dojam. Joga je izazov.
3. Joga (ni)je samo za fleksibilne ljude
Na reklami za jogu najčešće vidimo mršavu ženu ili muškarca zamotanu u poziciju koja podsjeća na perec. Nije nam jasno kako su tijelo uspjeli staviti u taj položaj i tad pomislimo kako naše tijelo nije dovoljno gipko (a možda je i prepunašno) za takve ‘akrobacije’ te jogu iste sekunde prekrižimo. No istina je upravo suprotna. Joga nije gimnastičko natjecanje niti je njezin cilj postati ‘kao od gume’. Joga je namijenjena svima, a naročito tijelima koja su malo ‘zahrđala’ ili malo kruća. Upravo njih treba rasteretiti napetosti.
4. Joga (ni)je samo za žene
Iako su jogu osmislili muškarci, u zapadnom svijetu među vježbačima još je više žena. No joga nije namijenjena samo nježnijem spolu. To je vrsta fizičkog i mentalnog ‘treninga’, njome postižemo zdravlje i unutrašnji mir, a to su potrebe koje ne biraju spol. Njima jednako teže žene i muškarci. Žene su prirodno fleksibilnije, muškarci snažniji.
5. Svi jogiji (ni)su vegetarijanci
Kao što su tijela različita izvana, tako su različita i iznutra. Joga ne nameće pravila niti uvodi zabrane. Svaki vježbač kroz prakticiranje asana i tehnika disanja nalazi se na putu osvještavanja unutarnjih potreba, osjećaja, težnji i granica. Tijekom tog procesa sam će prepoznati što je za njega najbolje. Neki vježbači odlučuju mijenjati jelovnik, no isključivo vlastitim izborom.
6. Joga (ne) zahtijeva puno vremena
Manjak slobodnog vremena samo je jadan u nizu izgovora za zaobilaženje joge. Nigdje ne piše da se ona mora vježbati satima niti u ranu zoru, a ni baš svaki dan. Za jogu se može odvojiti i samo 10-15 minuta na dan ili pak onoliko vremena koliko imate. Točno je da ćete blagodati bolje osjetiti ostvarite li redovitost i kontinuitet vježbanja, no čak i malo prakse jednom ili dva puta tjedno dovoljno je da se nešto učini za tijelo. Sati joge obično traju od 60 do 90 minuta, no samostalno vježbanje može se izvoditi i u joga studiju ili kod kuće onoliko vremena koliko se ima na raspolaganju.
7. Joga (ni)je samo istezanje i opuštanje
Asane (naziv za vježbe u jogi) i njihov slijed izvođenja složene su tako da rade na snazi mišića jednako kao i na njihovu istezanju. Joga zahtijeva snagu i izdržljivost, a u kombinaciji s fokusiranim disanjem stvara balans smirenog uma i jakog tijela. Pravilno izvođenje asana otkriva kako aktivirati mišiće i pritom rasteretiti kralježnicu. Joga položaji ne poboljšavaju samo držanje, nego razvijaju i svijest o tijelu. Joga je stoga puno više od istezanja. Ona povezuje snagu i fleksibilnost tijela s umom, čime postižemo ravnotežu, koordinaciju pokreta i smirenost. Jogom se vježba disanje, ali se radi i na snazi, fleksibilnosti i ravnoteži.
8. Za jogu (ne) treba puno novca
Mnogi će pomisliti da za vježbanje joge moraju nabaviti skupocjenu opremu. Iako cijene prostirki variraju jednako kao i cijene tajica i sportske majice koju ćete odjenuti za vježbanje, to ne znači da vam treba bogatstvo. Za početak nabavite najpovoljniju tanku prostirku koja se ne skliže, odjenite omiljene tajice i najudobniji top ili majicu.
9. Od joge se (ne) mršavi
Vježbate li intenzivniji stil joge, svakako možete izgubiti suvišne kilograme. Možda ih neće toliko otopiti same asane, koliko će se vaša svijest o hrani promijeniti. Tijelo će nakon vježbanja tražiti lagane i lako probavljive namirnice, a nećete se htjeti ni prejedati prije same aktivnosti. Asane imaju detoksifikacijski učinak, a pomoći će i pravilno disanje.
10. Joga me (ne) može ozlijediti
Asane pomažu u pravilnom držanju tijela jer rasterećuju one dijelove kralježnice koji su preopterećeni lošim držanjem. No važno je vježbe izvoditi pravilno. Neki su položaji teški i zahtjevni te nisu poželjni za svakoga. Stoga treba slušati tijelo i detaljne instrukcije učitelja. Vježbač mora osjetiti i procijeniti svoje mogućnosti.
11. Fizičko vježbanje (ni)je najvažniji aspekt joge
Prvi susret joge najčešće svima ostavi dojam jedne specifične tjelovježbe. No nakon određenog vremena na vidjelo počinju izlaziti i njezini drugi aspekti. Sva naša opažanja postaju istančanija i mnoge stvari u nama i oko nas mijenjaju svoju dotadašnju formu. Jednom kad povežemo pokret s disanjem te svjesno i koncentrirano opažamo osjete svog tijela, slušamo ih i razvijamo, shvatit ćemo da je joga više od tjelovježbe. Kroz jogu učimo o sebi, rastemo i napredujemo - fizički i mentalno.
12. Joga (ni)je za sve
Jogu možete početi prakticirati bez obzira na godine. Ako ne želite vježbati sami, onda je ipak važno pronaći grupu vaše dobi i vaših mogućnosti. Joga pomaže u poboljšanju probave, regulaciji tlaka, učvršćuje mišiće, može pomoći kod artritisa, menopauze, nesanice i drugih tegoba. Prakticiranjem joge ostajemo vitalni i zdravi, vedra duha i smireni. Godine u jogi nisu nikakva prepreka jer krajnji cilj nije savršeno izvesti seriju vježbi, nego vježbati s potpunom pažnjom u onim okvirima u kojima nam tijelo to dopušta.