U glavnom gradu Grčke Ateni, drevni akvadukt mogao bi dobiti novi život dok Europa sve više pojačava napore da se nosi s globalnim zatopljenjem.
Grad vodeni kanal izgrađen po naredbi rimskog cara Hadrijana u drugom stoljeću nove ere planira upotrebljavati za navodnjavanje današnjih zelenih površina, koje se proširuju kako bi se ograničio utjecaj visokih temperatura. Kanal je bio dužine 20 kilometara pod zemljom i prenosio je vodu od podnožja planine Parnitha u sjevernoj Ateni do samog središta grada.
Neizbježna promjena
Moguće oživljavanje dio je nastojanja diljem Europske unije da se iznađu jasni lokalni odgovori na sve češći svjetski izazov: kako se najbolje prilagoditi neizbježnim posljedicama klimatskih promjena?
„Atena ima vrlo malo zelenih površina što uvelike utječe na naše visoke temperature”, kaže profesorica Chrysi Laspidou, koja vodi projekt ARSINOE o prilagodbi klimi, a koji financira EU. „Na manjem primjeru pokušavamo pokazati što bi moglo biti moguće pružajući ljudima drukčiju viziju.”
Kako se globalno zatopljenje intenzivira, učenje kako se prilagoditi ekstremnim vremenskim prilikama, uključujući i jače toplinske valove, postaje sve nužnije paralelno sa smanjenjem emisija koje pogoršavaju klimatsku krizu. Prilagodba je bila visoko na dnevnom redu ovogodišnjeg COP27, samita Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koji je održan u studenom u Sharm El-Sheikhu u Egiptu.
U tom kontekstu, ovo je bila godina kao nijedna druga. Globalnim vremenskim izvješćima dominiraju poplave, oluje, suše i požari. U Europi, Njemačku je pogodila tuča u lipnju, a kontinent je u cijelosti imao svoje najtoplije zabilježeno ljeto.
U znak sve veće pozornosti usmjerene na izazove prilagodbe globalnom zatopljenju, Europska komisija pokrenula je „Misiju prilagodbe klimatskim promjenama” kako bi podržala najmanje 150 regija i lokalnih vlasti da postanu spremni suočiti se s klimatskim poremećajima do 2030. Projekt ARSINOE dio je ove inicijative.
Nadaleko i naširoko
Fokus projekta ARSINOE daleko je širi od same Atene, jer projekt okuplja 41 partnera koji obuhvaćaju industriju, sveučilišta i lokalne vlasti iz cijele Europe i šire. Od Danske na sjeveru do Kanarskih otoka na jugu i Crnog mora na istoku, projekt razvija ‚žive laboratorije‘ za rješavanje lokalnih i regionalnih klimatskih izazova.
„Radeći na područjima diljem Europe koja su osjetljiva na klimatske promjene, razvijamo inovativne ideje o njihovoj mogućoj reakciji”, kaže Laspidou, profesor na Sveučilištu Thessaly u Grčkoj. „Ne dolazimo s rješenjima, o njima se odlučuje kroz angažman dionika.”
Jedna posebna značajka projekta je njegova upotreba internetskog tržišta poznatog kao „Climate Innovation Window”. Još uvijek u razvoju, ovaj portal omogućuje lokalnom stanovništvu da nabroje klimatske izazove s kojima se suočavaju, od obalnih poplava do šumskih požara, i da ih upare s inovativnim rješenjima koja se testiraju na terenu.
klimatske izazove s kojima se suočavaju, od obalnih poplava do šumskih požara, i da ih upare s inovativnim rješenjima koja se testiraju na terenu.
Djelovanje na lokalnoj razini
Zasebna inicijativa koju financira EU i koja unapređuje ciljeve prilagodbe misije jest IMPETUS. Kombinira podatke satelitskog promatranja Zemlje o klimatskim promjenama s podacima na terenu o pogođenim zajednicama. Projekt uključuje stanovnike u procjenu najboljih odgovora na određeni izazov.
„Povezujemo različite podatke i ljudske aktivnosti na nove načine za provedbu mjera prilagodbe klimi na lokalnoj razini, koje zatim možemo povećati i modificirati za različite regionalne kontekste”, kaže Hannah Arpke, koordinatorica projekta i stručnjakinja za upravljanje znanošću i ruralni razvoj u Tehnološkom centru Eurecat u Španjolskoj.
Projekt pokriva ispitna mjesta diljem Europe i okuplja lokalno stanovništvo, tvorce politika, tvrtke i partnere iz 32 organizacije. Njegova pokazna mjesta obuhvaćaju sedam bioklimatskih regija, od Mediterana do Arktika.
„Naš digitalni alat i pristup uključivanja omogućit će ljudima da definiraju vrste klimatskih scenarija s kojima se suočavaju, koje vrste mjera prilagodbe mogu poduzeti, poput ograničavanja korištenja vode u poljoprivredi ili podizanja barijera protiv poplava, i vide koji im koraci najbolje pomažu da se prilagode”, rekla je Laura Durnford iz Europskog instituta za znanstvenu komunikaciju, koja je glasnogovornica projekta.
Katalonska obala
600 km duga katalonska obala u sjeveroistočnoj Španjolskoj jedno je od pokaznih mjesta. To je područje koje je vrlo osjetljivo na klimatske promjene i zahtijevat će niz strategija prilagodbe.
Lokalni tim mapirat će vrste u regiji, klasificirati ih prema njihovom lokalnom riziku od izumiranja i identificirati načine kako osigurati njihovu budućnost. Također će poboljšati dostupnost svježe vode u kampovima i pomoći u promicanju odluka o ulaganju u regiji.
Ključni prioritet za to područje je ponovno stvaranje pješčanih dina i obnavljanje močvara kao odgovor na porast razine mora, cilj koji od katalonskih poduzeća i regionalnih igrača zahtijeva da stvore zajedničko razumijevanje prijetnje i zaštite koju pružaju dine i močvare. To je izazov jer vlasništvo nad obalnim zemljištem dovodi do kompromisa, poput želje za nesmetanim pogledom na more, pitanja pristupa i pitanja tko što plaća.
„Klimatske promjene predstavljaju jasnu prijetnju u Kataloniji, no iako postoji dobra volja prema prilagodbi, također često postoje sukobljeni interesi i ekonomski pritisci u poduzimanju mjera“, rekao je Arpke.
Istraživači vjeruju da s vremenom njihov pristup može pomoći zajednicama diljem Europe i šire da se prilagode i napreduju.
Povratak u budućnost
U međuvremenu, u Ateni, projekt ARSINOE pomaže usredotočiti se na neposredni izazov visokih temperatura.
Za grad koji je prošle godine postao prvi u Europi koji je imenovao ‚nadzornika za vrućinu‘, vegetacija postaje nužna potreba. Nadzornik za vrućinu upozorio je da će Atena postati nenastanjiva zbog porasta temperature. Istraživanja su pokazala da povećanje zelenih površina može pomoći u smanjenju ukupnih temperatura u gradovima i to do šest stupnjeva Celzijusa.
Projekt ARSINOE od Atenjana traži da prijave lokalnu pokrivenost drvećem putem zajedničke platforme i koristeći virtualnu stvarnost kako bi prikazali prednosti zelenijeg grada. Dvije tehnologije povećavaju svijest javnosti o prilagodbi klimi i pomažu istraživačima da bolje razumiju rješenja koja stanovnici preferiraju.
Projekt ARSINOE također se udružio s lokalnim školama. Poučavanje učenika o učincima klimatskih promjena na okoliš i društvo moglo bi otvoriti put održivijem ponašanju potrošača, uključujući smanjenje potrošnje energije i otpada, te pomoći djeci da se nose s globalnim zatopljenjem u budućnosti.
No, možda je najambicioznija inicijativa projekta oživjeti Hadrijanov akvadukt, građen tijekom 15 godina počevši od 125. godine.
Sve do 1930-ih akvadukt je služio metropolitanskoj Ateni i danas još uvijek sadrži vodu koja se, iako nije dezinficirana, može upotrebljavati za navodnjavanje. Cijevi se već grade, a sustav za distribuciju vode je u razvoju.
„Ozelenjavanje Atene i upotreba vode iz Hadrijanova akvadukta povećali bi našu otpornost na višestruk način na lokalnoj razini”, rekao je Laspidou. „To bi uključivalo ne samo interveniranje na zelenim površinama i ublažavanje vrućine, već i integraciju lokalnog znanja, kulture i povijesti za promicanje jasnog osjećaja identiteta i zajednice.”
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je materijal izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
MISIJA EU-a: PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA
Bilo da se radi o šumskim požarima, poplavama ili sušama, posljedice klimatskih promjena već su s nama, a Europa se zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka.
Prilagodba klimatskim promjenama znači poduzimanje radnji sada kako bismo se pripremili za trenutačne učinke klimatskih promjena, no i one buduće.
Misija prilagodbe klimatskim promjenama usmjerena je na potporu regijama, gradovima i lokalnim vlastima u EU-u u njihovim naporima da izgrade otpornost na utjecaje klimatskih promjena.
Na poveznici u nastavku saznajte više o EU-ovoj misiji: Prilagodba klimatskim promjenama
Više informacija
Ako želite saznati više o projektima u ovom članku koji se financiraju iz programa EU-a, slijedite poveznice u nastavku.