Prema Izvještaju agencije za praćenje kvalitete zrak IQAirVisuala za 2019. godinu, u Indiji se nalazi čak 21 od 30 najviše onečišćenih gradova na svijetu, a šest je indijskih gradova među najgorih deset. Na prvo se mjesto kao najzagađeniji grad na svijetu smjestio tako Ghaziabad, u kojem je prosječna koncentracija frakcije lebdećih čestica čak devet puta viša od onog što američka Agencija za zaštitu okoliša smatra 'granično zdravim'.
U studenom prošle godine proglašena je u pojedinim dijelovima New Delhija javnozdravstvena izvanredna situacija, nakon što je indeks kvalitete zraka u glavnom gradu Indije čak trostruko premašio 'opasnu' razinu otrovnih čestica u zraku - i to zbog zagađivača poput sulfata, nitrata i ugljika. Izloženost takvim česticama povezana je s bolestima pluća i srca, a može čak narušiti i kognitivne i imunološke funkcije.
Health Effects Institute koji uspoređuje stupnjeve zagađenja u zemljama diljem svijeta i objavljuje gdje su kolike posljedice na ljudsko zdravlje, objavio je kartu svijeta na kojoj je prikazana kvaliteta zraka - a po stupnjevima zagađenja područja se dijele na 'dobra' 'umjereno zagađena', 'nezdrava za osjetljive pojedince', 'nezdrava', 'vrlo nezdrava' i 'opasna'.
Hrvatska se na tablici nalazi među zemljama u kojima je zagađenje 'umjereno' unutar kojeg su i sve zemljopisno bliske nam zemlje - osim Bosne i Hercegovine koja je na samom 'rubu' pa je gotovo prešla u područje 'nezdravo za osjetljive pojedince'.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zagađenje zraka uzrokuje oko sedam milijuna prijevremenih smrti godišnje, uglavnom od kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i respiratornih infekcija. Procjenjuje se da je više od 80 posto ljudi koji žive u urbanim područjima izložena zraku čija štetnost daleko prelazi smjernice SZO, a zemlje s malim i srednjim dohotkom su i najizloženije.
Zagađenje zraka predstavlja najveći rizik s kojim se suočava stanovništvo cijelog svijeta, stoji u izvješću AirVisuala, a
CNN piše kako je Južna Azija i dalje posebno ugrožena sa čak 27 od 30 najzagađenijih gradova u Indiji, Pakistanu i Bangladešu.
Ipak, Indija je od 2018. do 2019. u odnosu na godinu prije nacionalno zagađenje zraka smanjila za nekih 20 posto, pri čemu se u 98 posto tamošnjih gradova ipak osjetilo poboljšanje. Izvješće agencije kaže da su razlozi tog poboljšanja usporavanje naseljavanja, povoljniji vremenski uvjeti, ali i napori koje je zemlja poduzela.
Pokrenut je tako i prvi nacionalni programa za čisti zrak (NCAP), kojemu je cilj u čak 102 grada zagađenje zraka smanjiti za 20 do 30 posto u odnosu na razinu iz 2017. godine.
Klimatska kriza i urbanizacija
Emisija stakleničkih plinova je, uz izgaranje fosilnih goriva, ključni pokretač klimatske krize, a ujedno je i glavni uzrok prljavog zraka.
Mnoge su države naime i dalje ovisne o ugljenu za proizvodnju energije, a naporima da se smanji onečišćenost zraka na putu stoji i sve veća urbanizacija u industrijaliziranim gradovima jugoistočne Azije.
- Gradovi koji se brzo razvijaju moraju brzo odlučiti žele li rasti na održiv način - rekao je direktor agencije IQAiru Yann Boquillod, no on kaže i kako ipak 'nije sve negativno.
- Donedavno su rast i razvoj bili važniji od okoliša, ali sad vidimo da ljudi od svojih lokalnih uprava sve više traže da se nešto konkretno poduzme - kaže Boquillod i za primjer navodi stanovnike Jakarte koji su čak i tužili svoju vladu zbog povećanja zagađenja zraka u gradu.
Jakarta je inače najzagađeniji grad jugoistočne Azije i peti je najzagađeniji glavni grad, a kako se navodi u izvješću Euromonitora za 2018. godinu, na putu je da do 2030. godine postane najveći svjetski 'megagrad' - sa nevjerojatnih 35,6 milijuna stanovnika.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: