Vrtlarenje je odličan hobi za sve generacije, no starijim ljudima donosi posebne benefite. Naime, revolucionarno istraživanje psihologa Sveučilišta u Edinburghu pratilo je živote više stotine Škota te njihov način života tijekom gotovo cijelog stoljeća.
POGLEDAJTE VIDEO:
Na koncu su zaključili da vrtlarenje u vrtu može zaštititi od demencije do dobi od 80 godina, bez obzira na bogatstvo i obrazovanje.
- Mentalno poticajna priroda vrtlarstva, još uvijek relativno neistražena, mogla bi doprinijeti rezervi mozga čak i u starijoj dobi. Ovi rezultati identificiraju obećavajuću novu liniju istraživanja za razumijevanje čimbenika načina života koji mogu potaknuti uspješno kognitivno starenje - objavio je rad u Journal of Environmental Psychology.
Alzheimer Scotland opisao je nalaze kao ohrabrujuće.
Gillian Councill, izvršna voditeljica dobrotvorne organizacije za zdravlje mozga i inovacije naglasila je da ljudi ne razumiju te benefite.
- Ljudi često ne shvaćaju širok raspon dobrobiti koje vrtlarstvo može donijeti. Kopanje, sadnja i čupanje korova povećavaju snagu ruku, što istraživanja pokazuju da može poboljšati zdravlje mozga. Uzgoj vlastite hrane može vam pomoći u zdravijoj prehrani, što je također ključni faktor. A ostati povezan s drugim ljudima korisno je za zdravlje mozga, tako da su zajednički prostori odlično mjesto za druženje, smanjujući usamljenost i izolaciju - navela je, pritom misleći i na zajednice koje omogućuju starijim ljudima da se druže i pritom vrtlare.
Istraživački tim prikupio je podatke u sklopu dugoročnog istraživanja moždanih funkcija pod nazivom 'Lothian Birth Cohorts'. Djeca rođena u Edinburghu i okolici 1921. polagala su test inteligencije u dobi od jedanaest godina kako bi se izmjerila njihova sposobnost zaključivanja i aritmetike. Stotine njih riješili su isti kviz kasnije, kad su imali 79 godina.
Od 467 testiranih ljudi, gotovo 30 posto nikada se nije bavilo vrtom, ali 44 posto to je radilo konstantno, čak i u starosti. Rezultati su pokazali jasnu podjelu.
U prosjeku, 280 koji su često ili ponekad vrtlarili imali su bolje kognitivne sposobnosti kao umirovljenici nego kad su imali jedanaest godina. Ali njih 187 koji nikada nisu bavili vrtom ili su to rijetko radili obično su imali niži rezultat na testu nego kad su bili djeca.
Demencija je kada mozak neizlječivo degenerira do točke kada se bori da se prisjeti, koncentrira i riješi probleme.
Rizik od razvoja bolesti povećavaju nezdravi stilovi života, ali vjeruje se da održavanje mozga aktivnim i dovoljno sna može spriječiti pojavu.
Dr. Janie Corley, glavna autorica studije, rekla je da je odnos između vrtlarstva i zdravog kognitivnog starenja uglavnom zanemaren.
- Uključivanje u vrtlarske projekte, učenje o biljkama i općenito održavanje vrta uključuje složene kognitivne procese poput pamćenja i izvršne funkcije. Zato je onima koji vrtlare manji kognitivni pad tijekom života - izjavila je.
Denis Barrett (76) provodi oko 30 sati tjedno na svojoj parceli u Budhill & Springboig Alotments u istočnom dijelu Glasgowa.
- Nakon stresne karijere, vrijeme uglavnom provodim vani sam na svježem zraku. Osjećam se opuštenije, dobro spavam, dobro jedem i osjećam se odlično. Ali vidim zašto vrtlarstvo također održava mozak aktivnim. Morate imati plan i svaki dan naučim nešto novo. Već imam sjeme za sljedeću godinu - izjavio je umirovljeni direktor prodaje autodijelova.
- Ne postoji ništa poput okusa nečega što je upravo došlo ravno sa stabla ili iz zemlje. To je kao hrana nekada prije - zaključio je Barrett, piše Daily Mail.