Hrvati su relativno sretni i zadovoljni svojim životima, pokazuju to rezultati istraživanja CRO-WELL (Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti) koje financira Hrvatska zaklada za znanost. S druge strane, UN-ovo izvješće o sreći kaže da je hrvatska nesretnija nego ikad - pala je čak za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu.
O čemu se tu radi?
Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti je online istraživanju koje je započelo 1. listopada 2015. godine, a završava 30. rujna 2019. Istraživanje provodi Institut Ivo Pilar pod vodstvom dr. sc. Ljiljane Kaliterna Lipovčan.
- Rezultatima ovog istraživanja su pokazali da su Hrvatski građani sretni i zadovoljni. Njihove procjene sreće i životnog zadovoljstva kreću se oko 7 na ljestvici od 0 do 10. Međutim, treba imati na umu da uzorak nije reprezentativan, ali je vrlo velik broj građana, 5036, ispunio upitnik u prvom valu istraživanja. Temeljem drugih istraživanja Instituta Pilar na reprezentativnim uzorcima može se reći da i ovi rezultati odražavaju pravo stanje, jer su procjene sreće i životnog zadovoljstva slične iz godine u godinu i kreću se oko 7. To je relativno visok rezultat - pojasnila nam je dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan.
- Iznenadila nas je količina pozitivnih i negativnih događaja koji se ljudima dogode u godinu dana. Hrvatski građani u prosjeku godišnje dožive oko šest pozitivnih i samo dva negativna događaja. Najčešći pozitivni događaji su odlazak na zimovanje i/ili ljetovanje, početak novog prijateljstva, rođenje djeteta u obitelji, napredovanje na poslu i sl.. Pitamo se jesu li građani svjesni da im se događa više dobrog nego lošeg? Trebalo bi to osvijestiti - pojasnila je Lipovčan.
Na UN-ovom izvješću o sreći zauzeli smo 75. mjesto, a bolje je plasirana većina usporedivih zemalja, od Češke, koja se već uvrstila među 20 najsretnijih na svijetu, do Srbije, koja je zauzela 70. mjesto i Crne Gore na 73. mjestu.
Stručnjaci kažu da neki od najčešćih faktora koji utjeću na sreću Hrvata su kolektivizam, koji izgovor za neuspjehe redovito traži u drugima, do jala koji (opet) u drugima vidi idealnu priliku za proizvodnju frustracija, od vječitog uspoređivanja s drugima, do vrste i tipa prehrane, od nepravednosti našeg sustava do vječne mantre o resursima.
- Hrvati su od 150 svjetskih zemalja, koje obično sudjeluju u istraživanjima, negdje na polovici ljestvice, što je zapravo porazno i govori da smo prilično nesretni ljudi. Hrvati su opterećeni mišljenjem okoline pa u tom smislu stalno gledaju kako drugi žive i uspoređuju se s njima, a odatle proizlazi i fenomen socijalne komparacije - objašnjava Anita Freimann ekonomistica i doktorica za sreću.
Jedina gubitnica među zemljama srednje i istočne Europe, čini se, upravo je Hrvatska. Premda je u odnosu na prošlu godinu čak blago napredovala, s 82. na 75. mjesto, još 2016. godine bili smo na 58. mjestu. No kriza je ostavila dubok trag i brojke upućuju na veliku razliku između duha nacije sredinom 2000-ih i nekoliko posljednjih godina. Dok su stanovnici u čak 64 zemlje postali zadovoljniji, Hrvatska je u grupi zemalja koje bilježe značajan pad bodova.
Još neki faktori koji utječu na sreću
Socijani radnik i psihoterapeut Nebojša Buđanovac i seksualna psihologinja Nataša Barolin Belić, objasnila je neke od faktora koji utječu na sreću i nesreću Hrvata.
Socijalni radnik i psihoterapet Nebojša Buđanovac na početku ističe da se za određivanje osjećaja sreće pojedinca u državi u obzir moraju uzeti četiri faktora. Kvaliteta međuljudskih odnosa je prvi faktor u kojem je važno koliko se ljudi međusobno uvažavaju, koliko su povezani unutar zajednice i sigurni u to da će im susjedi pomoći u nevolji.
Zatim je to sustav vrijednosti koji prevladava kao drugi faktor, gdje je važno je li društvo orijentirano materijalistički ili duhovno, je li usmjereno prema prošlosti ili prema budućnosti. Vrlo je važan treći faktor, a to je osjećaj pravednosti. Ljudi moraju imati osjećaj da žive u pravednom društvu. I konačno, četvrti je faktor predvidivost, odnosno pitanje može li pojedinac predvidjeti hoće li za pet ili deset godina imati posao, kupiti auto, dignuti kredit...
- Imaju strukturirane faktore, dok u Hrvatskoj živimo u groteski koja više nalikuje na Alana Forda nego na državu, a to je u konačnici nepovoljno za psihičko zdravlje pojedinaca. Recept za sreću, osim odlaska u inozemstvo, za nas koji ostajemo ovdje uključuje osobni napor. Važno je isticati dobre, poštene primjere. Svatko od nas može u svojoj sredini napraviti nešto da nam okruženje postane boljim i ljepšim, i to tako da budemo više ljubazni jedni prema drugima, manje ljubomorni, da se fokusiramo na ono što možemo mijenjati, a to uključuje i izlazak na izbore - objašnjava Buđanovac.
- Ljudi se često nađu u braku s osobom s kojom nisu sretni i ne mogu zadovoljavati svoje osnovne potrebe. Ljudi ne promišljaju puno o odnosima. Svejedno, ako država ne osigura uvjete da se može raditi i zaraditi, da nam plaća bude dovoljna da možemo normalno živjeti, teško ćemo si sami pomoći - objasnila je Barolin Belić.
- Hrvati trebaju početi razvijati svijest o sebi. Postaviti si pitanja 'tko sam ja?', 'gdje živim?', 'kakav je ovaj svijet?', 's kakvim osobama se želim družiti?' i 'kakva osoba želim biti?' Potrebno je postaviti ovakva dublja pitanja jer ćemo tako početi zrelije ulaziti u partnerske i bračne odnose. Ljudi koji su otvoreni rastu i promjeni te dolaze na terapiju, nakon određenog perioda rada na odnosu postaju mnogo zadovoljniji i sretniji - kaže psihologinja.