Samoća nije osjećaj kojeg se treba sramiti. To je način na koji tijelo pokazuje kako su mu je potrebno više društvenih odnosa da bi radilo kako treba. Neki su usamljeni iako su okruženi velikim brojem ljudi. Stručnjaci kažu kako se to događa zato što se neki ne osjećaju dovoljno blisko s ljudima kojima su okruženi. Zato je bolje imati nekoliko ljudi s kojima se može podijeliti i dobro i zlo, nego veliki broj površnih odnosa.
POGLEDAJTE VIDEO:
Postoje određene životne faze kao što su školovanje, odlazak na posao, roditeljstvo itd. u kojima je lakše pronaći prijatelje i zbližiti se s njima. Međutim, stariji ljudi teže pronalaze nova prijateljstva, posebno nakon odlaska u mirovinu. Imaju sve manje energije i manje su pokretni pa više vremena provode kod kuće.
Sve veći broj ljudi je usamljen, to je nažalost tako. Način života je ubrzan, ljudi češće bulje u ekrane nego što promatraju jedni druge. U vrijeme dok nije bilo interneta, mobitela, a na TV-u su bila samo dva programa, ljudi su se više družili. Pravi prijatelji potiču na druženje i razne aktivnosti, šire pozitivnu energiju i često su zaslužni za to da se izađe iz kuće te doživi nešto novo. Najgore je kad je čovjek sam i prepušten svojim mislima. Tad mu problemi mogu izgledati veći nego što zaista jesu.
Usamljenost je stanje tjeskobe ili nelagode koje nastaje kada osoba uoči jaz između svojih želja za društvenom vezom i stvarnih iskustava s tim, stoji u istraživanju objavljenom u časopisu Psychological Science. Ovom tematikom pozabavila se Elisa Baek, docentica psihologije na Sveučilištu Južne Kalifornije Dornsife (USC Dornsife). Svojim istraživanjem je dokazala da mozak usamljenih ljudi na vizualne podražaje reagira drugačije nego kod ljudi koji se ne osjećaju usamljeno.
Ona i njezini kolege su funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI) snimali mozgove studenata dok su gledali niz od 14 kratkih videa tijekom sesije koja je trajala 90 minuta. Videozapisi su uključivali najzanimljivije sportske događaje, isječke iz dokumentaraca i emotivne prikaze ljudskog života, a u istraživanju je sudjelovalo 66 dobrovoljaca. Nakon skeniranja, studenti su ispunili opsežan upitnik koji je trebao procijeniti koliko se osjećaju usamljeno.
Elisa Baek i njezini suradnici su ih potom podijelili u dvije skupine - usamljene i one koji to nisu. Potom su proučili skenove njihovih mozgova i otkrili da što je osoba bila usamljenija, to su njezini rezultati snimanja mozga bili jasniji u usporedbi s onima koji nisu okarakterizirani kao usamljeni.
'Svaka usamljena osoba je usamljena na svoj način'
- Otkrili smo da su pojedinci, koji nisu usamljeni, vrlo slični jedni drugima u svojim neuralnim reakcijama, dok su usamljeni bili nevjerojatno različiti jedni od drugih, kao i od svojih neusamljenih vršnjaka - pojasnili su u istraživanju.
Osim toga, pokazalo se da se ljudi mogu osjećati usamljeno iako su okruženi s puno ljudi, što je već poznato od ranije, no ova studija je to iznova potvrdila.
- Mozak usamljenih pojedinaca reagira na video podražaje na jedinstvene načine različite od njihovih vršnjaka, dok mozgovi manje usamljenih ljudi reagiraju slično kao i drugi, što sugerira da usamljeni pojedinci mogu drugačije obrađivati svijet, što bi moglo pogoršati ili čak potaknuti njihovu usamljenost - dodali su.
- To bi moglo utjecati na to zašto su ljudi skloni zatvoriti se unutar grupa prijatelja i zajednica koje dijele njihova stajališta, što je gotovo univerzalni trend koji se, također, pojavljuje u našim online životima, često na ekstremniji način - kaže docentica Beak.
Baek i njezini suradnici su, također, primijetili da usamljeni pojedinci imaju oslabljene reakcije mozga u subkortikalnim regijama povezanim sa sustavom nagrađivanja.
- Stoga je jedna od mogućnosti da usamljeni pojedinci ne nalaze vrijednost u istim aspektima situacija ili scena kao njihovi vršnjaci, možda zbog razlika u preferencijama, očekivanjima i/ili sjećanjima koja zauzvrat mogu oblikovati način na koji obraćaju pozornost i tumače podražaje - stoji u istraživanju.
Osvrnuli su se i na istraživanje iz 2020. godine kada su istraživači sa Sveučilišta McGill proučili 40.000 ljudi koji su sudjelovali u britanskoj Biobanci. Tad su otkrili kako mozgovi usamljenih ljudi pokazuju razlike u području odgovornom za sjećanja, kao i društvenu kogniciju i maštu. U usporedbi sa manje usamljenim pojedincima, njihova zadana neuronska mreža (RND) bila je jače povezana i imala je povećanu količinu tkiva koje se naziva siva tvar.
Ključno pitanje, koje je ostalo neriješeno u ovom istraživanju, je - da li je jedinstvena moždana obrada zabilježena kod usamljenih pojedinaca uzrok ili posljedica njihovih osjećaja nepovezanosti s okolinom. Na to bi, kažu istraživači, odgovor mogla dati dugotrajna studija tijekom koje bi sudionici dolazili u laboratorij na ponovljena skeniranja i to tijekom više mjeseci ili čak godina.
Usamljenost utječe na mentalno i fizičko zdravlje
Kronična usamljenost negativno utječe na raspoloženje, a time i na mentalno te fizičko zdravlje. Može voditi srčanim bolestima, depresiji, pretilosti, štetnim navikama kao što je npr. pušenje ili alkohol itd. Nedostatak osjećaja povezanosti skraćuje životni vijek, pokazuju neka istraživanja. Po jednoj studiji ljudi s bliskim krugom prijatelja i obitelji žive duže od usamljenih. Drugo istraživanje pokazalo je kako osjećaj usamljenosti povećava rizik od smrti za 26 posto, dok društvena izolacija i samački život povećava taj postotak na 32.
Određen tip prijatelja ublažava usamljenost
Ako se netko osjeća usamljeno među mnoštvom prijatelja koje ima, to može značiti i da mu u tom trenutku treba određeni tip prijatelja. Netko tko možda ima sličnu situaciju u životu ili jednake interese - npr. bolestan je, postao je roditelj, želi putovati itd. - i s kim se može otvoreno porazgovarati, dobiti kvalitetan savjet, proživjeti neke lijepe trenutke. Treba imati na umu to da različiti prijatelji zadovoljavaju različite potrebe.
Puno Facebook prijatelja ne znači da netko nije usamljen
Popularnost na društvenim medijima ne štiti od samoće. Zapravo, ne postoji povezanost između korištenja, recimo, Facebooka i ostvarivanja pozitivnih, bliskih prijateljstava. Ljudi koji stalno 'vise' na društvenim mrežama često su usamljeni iako to ne žele priznati. Ekran ne može zamijeniti stvaran razgovor, druženje, smijeh, tople zagrljaje itd.
Ipak, internet ponekad pomaže pronaći društvo. Dobar je za pronalaženje ljudi sličnih interesa, mjesta na kojima se sastaju i slično. Primjerice, na internetu se mogu pronaći planinarska društva i izleti koje organiziraju pa tako čovjek izađe iz kuće i upozna nove istomišljenike dok, recimo, hoda šumom. Ili, netko voli praviti kolače pa će na webu lako vidjeti gdje je organizirana kakva radionica itd.
Tehnologija jača postojeća prijateljstva
Dobra stvar za ostajanje u kontaktu sa starim prijateljima ili članovima obitelji, koji su možda odselili u inozemstvo, je upravo moderna tehnologija. Ona povezuje ljude i omogućava im da ostanu bliski te se osjećaju manje izoliranima. Na primjer, Skype aplikacija je odlična za to jer omogućava da se razgovara s nekim i u isto vrijeme gledaju izrazi njegovog lica na ekranu.