Popodnevno drijemanje može nam pomoći da nadoknadimo izgubljeni san noću ili da napunimo baterije za ostatak dana. Iako je drijemanje izvrstan način da se osjećamo odmornije i budnije, za neke ipak popodnevno spavanje nije dobra ideja jer se nakon njega probude još umorniji i dezorijentirani. Popodnevni san ne djeluje na sve isto.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ako ste bili do kasno budni ili ste imali problema sa spavanjem, mogli biste odspavati sljedeći dan kako biste nadoknadili gubitak sna i kako biste se oporavili. No ako vam se nakon svakog takvog sna događa da se probudite umorni i dezorijentirani, ne biste trebali prakticirati popodnevno spavanje. Za takve je mnogo kvalitetnije rješenje navečer ranije leći u krevet i uhvatiti što više sna tijekom noćnog spavanja.
Postoje različite studije koliko bi trebao trajati popodnevni san, ali sve se slažu da ne bi trebao trajati predugo.
Istraživači su otkrili da je petominutno drijemanje prekratko da bi se moglo proći dovoljno duboko kroz faze sna da bi se tijelo odmorilo.
Spavanje od 30 minuta ili duže daje tijelu dovoljno vremena da uđe u dubok san. Međutim, predugo drijemanje ili buđenje iz polaganog sna može ostaviti osjećaj umora.
Ljudi se bude nenaspavani i razdražljivi ne zato što nisu dovoljno dugo spavali, nego jer su se probudili u krivom ciklusu sna, fazi dubokog, a ne laganog sna. Obično je potrebno oko pola sata da prođe osjećaj mamurluka, pospanosti i malaksalosti nakon takvog buđenja.
Kratkim drijemanjem, prema riječima dr. Sare C. Mednick, stručnjakinje za spavanje i autorice knjige Take a Nap! Change Your Life, resetiramo svoj sustav te utječemo na poboljšane motoričke performanse.
Duljina drijemanja, koje ne bi trebalo biti kraće od 15 minuta, jača i naš mozak. Kada odspavamo duže od toga, prema riječima spomenute liječnice, jača se naše pamćenje i kreativnost. Drijemanje od 30 do 60 minuta dobro je za vještine donošenja odluka, pamćenje rječnika ili prisjećanje uputa. Brzo kretanje očiju ili REM faza sna u 60 do 90 minuta drijemanja igra ključnu ulogu u stvaranju novih veza u mozgu i rješavanju kreativnih problema.
Ovakvo drijemanje, koje je niti kratko niti dugo, idealno je za brzo osvježenje, a nakon njega se ne biste trebali osjećati umorno.
Ako ste bolesni, u tom slučaju, popodnevno spavanje moglo bi trajati nešto dulje jer vaše tijelo zahtijeva više sna kada se nosi s bolešću, piše The Sun.
Osim toga, djeci će vjerojatno nešto duže trajati popodnevno spavanje jer djeca ne bi trebala biti ograničena na kratko spavanje zatp što imaju veće potrebe za spavanjem od odraslih.
Više od 90 minuta sna ne preporučuje se u popodnevnim satima, a idealan popodnevni odmor trebao bi trajati od 10 do 30 minuta. Za to vrijeme nećete ući u fazu dubokog sna iz koje bi se probudili razdražljivi i nenaspavani.
Naravno, nemojte zaboraviti da dulje drijemanje tijekom dana može omesti vašu normalnu rutinu noćnog spavanja, pa je vjerojatno najbolje popodne odspavati samo ako vam je to stvarno potrebno.
Popodnevni san treba izbjegavati ako vam remeti kvalitetu noćnog spavanja, ako patite od niskog krvnog tlaka, ako teško tonete u san i ako vam treba previše vremena da zaspete.
Ne postoji vrijeme za popodnevni san koje bio bilo idealno za sve. To ovisi o vremenu buđenja kao i o kvaliteti sna tijekom noći.
S obzirom da kratak popodnevni san ima pozitivne učinke na povećanje radne produktivnosti i da su ljudi nakon takvog odmora koncentriraniji i kreativniji, očekivano će brže i kvalitetnije ispuniti radne zadatke. Stoga se kao najbolje vrijeme za popodnevni odmor smatra vrijeme od 13 do 15 sati, odnosno vrijeme kada i inače ljudi na poslu počinju osjećati umor i pad energije.
Većina nema tu privilegiju. Zato pribjegavaju odspavati kada dođu s posla. Tada je najvažnije da se sjetite navinuti budilicu kako vam se ne bi dogodilo da prespavate cijelo popodne.