Nije mi ništa, meni stvarno nije ništa, nije mi ništa - ponavljala je u sebi Ivana Grbač (40) iz Velike Gorice, no te riječi nije uspjela izgovoriti na glas. Preko usta bi prevalila tek nerazgovijetno mrmljanje koje je stručnjacima dalo naslutiti da je upravo preživjela moždani udar. No to je posljednje što joj je palo na pamet kad se prije pet godina zbog snažne glavobolje prenula iz sna.
POGLEDAJTE VIDEO: Kim Kosanović doživjela je moždani udar sa 23 godine
- Bilo je oko tri ujutro, a probadajuća snažna bol na desnoj strani lica bila je toliko užasna da sam doslovno iskočila iz kreveta. Boljelo me u predjelu zuba, pa sam mislila da je to problem, iako nikad nisam imala s tim teškoća. Suprug je spavao, nisam ga htjela zbog toga buditi. Otišla sam u kupaonicu, pogledala se u ogledalo i činilo da mi se izgledam u redu. Vratila sam se u krevet, a u međuvremenu je bol prestala. Ujutro sam se probudila s nekim čudnim osjećajem - započinje Ivana svoju priču dodajući kako je već iskusila bolne glavobolje i ranije jer je imala operaciju septuma i sinusa, no ovakvu snažnu glavobolju nikad nije doživjela.
Požalila se suprugu Mariju prije nego što je mlađeg sina Dominika (13) odvela u školu i zbrinula starijeg Denisa (18). Obojica su tad bili mlađi pet godina. Suprug joj je rekao da se vrati s posla ako se bude i dalje osjećala loše. Radi u privatnoj tvrtki koja se bavi distribucijom autostakla i na odjelu prodaje je.
- Vozila sam na posao, no opet se javila glavobolja koja se još pojačala. Bila je toliko snažna da sam jedva govorila, a kolege su mi rekli da djelujem vrlo blijedo kad sam stigla. Popila sam tabletu protiv migrene, pokušala pojesti bananu i tad me savladala mučnina i nagon na povraćanje. Ostala sam na poslu do pola deset misleći da će se bol smiriti, no više nisam mogla izdržati. Voditelj mi je rekao neka idem doma. Sjela sam za volan i jedva došla doma, a još tijekom vožnje sam primijetila da mi se vidno polje suzilo. Ležala sam u sobi gotovo cijeli dan. Bila sam usporena, frfljala sam, čak mi je svekrva donijela juhu. Popila sam još jednu tabletu protiv bolova i otišla spavati - prisjetila se Ivana dodajući kako je mirno spavala do jutra.
Ustala je i krenula do kupaonice, no nije mogla procijeniti udaljenost od predmeta i udarila je glavom u štok vrata.
- Nisam reagirala, umila sam se, upalila sušilicu, stavila prati prljavi veš i u pokušaju da izađem iz kupaonice ponovo sam udarila glavom u pločice. Pogledala sam se u ogledalo i shvatila da nešto ozbiljno ne valja. Pozvala sam supruga i rekla mu da moram u bolnicu. Za 15 minuta smo bili na šalteru KBC Zagreb. Sestri sam jedva promrmljala da sam došla jer me strašno boli glava - prisjetila se Ivana dodajući kako su to bile zadnje riječi koje je uspjela koliko toliko suvislo izgovoriti.
Njezina imenjakinja Ivana Cvetković (36) iz Zaprešića također je majka dvojice sinova, a ona je moždani imala prošle godine u rujnu, prije svega nekoliko mjeseci.
- Bio je ponedjeljak, imala sam uobičajeni radni dan. Radim kao računovodstveni referent. Vratila sam se s posla, otišla po mlađeg Frana (6) u vrtić, popodne smo umatali knjige jer je stariji Luka (7) krenuo u drugi razred. Suprug Damir i ja navečer smo spremili klince spavati. Sjela sam pred TV i pričali smo općenito, pa sam se otišla istuširati. Ušla sam u kadu i počelo je. U donjem dijelu glave javila se oštra probadajuća nesnosna bol kakvu u životu nisam iskusila. Baš me zabrinula jer nikad nisam na taj način osjećala glavobolju. Na sekundu mi se zacrnilo, no mislila sam da sam umorna - nastavlja Cvetković pričajući kako je opravdanje pronalazila u umoru, vrućini i stresu.
Bol je bila konstantna i probadajuća te je bila sve snažnija, a širila se od desne strane glave na lijevu. Istuširala se i otišla se opustiti u dnevni boravak rekavši suprugu da se ne osjeća dobro. On je skočio otvoriti prozor, a ona je ustala kako bi udahnula zraka, no u tom trenutku je povratila.
- Nikad nisam povraćala od glavobolje i tad mi je odmah bilo jasno da nešto ozbiljno ne valja. Obukla sam se i krenuli smo u bolnicu na Svetom Duhu. Normalno sam govorila, hodala is jedila, a jedino mi je smetala svjetlost i nisam se mogla uspraviti pa sam bila pogrbljena.
- Pukla vam je aneurizma. To mi je doktor rekao. Nisam imala pojma što je to i blijedo sam ga gledala, no objasnili su mi da je to proširenje stijenke krvne žile u mozgu te da sam u osnovi imala moždani udar. Nisam imala pojma što to sad znači za mene, za moj život, za moju obitelj. Naručili su me za hitnu operaciju i već sljedećeg dana bila sam u Vinogradskoj u kojoj su sanirali aneurizmu i već istog dana na odjelu neurologije ja sam bila u izvrsnom stanju. Mogla sam govoriti, micati rukama i nogama i osjećala sam se fantastično - kaže Cvetković.
Dijagnoza je bez teksta ostavila i Ivanu Grbač. Kazala je kako joj je liječnica bez ustezanja objasnila da je imala moždani udar te da ga je prehodala.
- Primila sam injekcije protiv zgrušavanja da razbiju tromb, liječnika me zamolila da kažem "riba ribi grize rep", ali nisam uspjela. I dan danas to vježbam. Nisam mogla ništa izgovoriti. Tu noć sam shvatila da sam zaboravila sve molitve, datume, par dana nisam znala ni da imam djecu. Bila sam u nekom svom svijetu, ne znam. Nakon toga sam se pribrala. Sljedećeg jutra shvatila sam da mi je oduzeta desna strana. Perete zube i gledate se u ogledalo, ali ne osjetite pola glave, stopalo. I danas imam s tim probleme. Čim su promjene vremena osjetim na desnoj ruci i na desnom stopalu, teže hodam. Suprug i obitelj su mi bili velika podrška i sve mi se s vremenom vraćalo. No kad sam se tek vratila iz bolnice miješala sam brojeve, nisam mogla upamtiti broj mobitela, išla sam mjesecima logopedu, učila govoriti, mjesec dana jedva sam uspjela izgovoriti jednu ili dvije riječi. I eto ga, voljom i upornošću, snagom prijateljica i obitelji, sve sam izdržala - ponosna je Ivana Grbač čiji je oporavak trajao oko dvije godine.
Zaprešićanka Ivana Cvetković u bolnici je provela nekoliko tjedana, ali je zato uspjela izvući se bez posljedica.
- Unatoč prvom dobrom rezultatu nakon sanacije aneurizme, imala sam još četiri vazospazma odnosno grčenja žila nakon čega su mi ugradili stent. Svi se ti zahvati rade dok ste pod anestezijom i izvode se kroz žilu na preponi tako da nisu morali operirati glavu. Tek nakon ugradnje stenta ja sam konačno došla k sebi, a nakon 21 dana u bolnici uspjela sam stati na svoje noge. Otpustili su me 30. rujna. Nisam imala nikakvih oštećenja jer sam, kako su mi rekli, došla na vrijeme. Svjesna sam gdje sam mogla biti da nije bilo pribranosti - priča Cvetković pojašnjavajući kako je podnijela i velik psihički teret.
- Bilo mi je jako teško prvih mjesec dana. Bojala se svega, svakog pokreta, bolova, ako mi se zavrtjelo u glavi, ako sam se naglo sagnula... Odlučila sam sama sa sobom riješiti situaciji. Ajmo se sabrati, klinci su tu, trebaju me, ne mogu nakon svega sad još i izgubiti razum. Ključno je bilo to što sam imala u fokus na djecu, oni su nešto za što se trebam boriti i što mi je poticaj da sam dobro i tu sam napravila prekretnicu. Nakon mjesec i pol sam počela voziti, ići sama u trgovinu, oslobodila sam se - priča Cvetković koja se vratila na posao i nastavila sa životom kao da ništa nije bilo. Danas je dobro, no Ivana Grbeč posljedice će trpjeti cijelog života.
- Pijem terapiju za tlak, za razrjeđivanje krvi i još neke lijekove. Čim su nagle promjene vremena, boli me glava, osjećam pritisak i onda vas to mene sve podsjeti na ono što je bilo, ali prođe. Hodam normalno, zahvalna sam Bogu da se ne vidi, ali moja lijeva i desna strana više nikad nisu bile iste. Stisak ruke lijeve i desne nije isti, promjene osjetim na stopalu, trne mi desno stopalo, znam se na stepenicama spotaknuti i pasti, no navikla sam s tim živjeti, to je sad normalno. Ja sam suprugu rekla: ja ti više nisam ona ista Ivana što sam bila - kazala je ističući kako je nemila situacija ipak u njezin život unijela i pozitivne promjene, pa se tako fokusirala na ono što joj je važno te je naučila posvećivati svoje vrijeme istinskim vrijednostima u životu.
Moždani udar je prvi uzrok invaliditeta u svijetu i kod nas, a gotovo 19 do 20 posto ljudi koji su ga doživjeli umiru unutar prvih mjesec dana bez obzira na sve metode liječenja. Dakle, riječ je o čestoj bolesti s visokom smrtnošću i visokim postotkom invaliditeta. Pritom su žene u pojedinim razdobljima života u rizičnijoj skupini - ističe prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, predsjednica Hrvatskog neurološkog društva i specijalistica neurologije u KBC Zagreb.
Ističe kako se taj rizik prvenstveno odnosni na žene starije od 75 godina te su u toj dobi moždani udari češći kod žena, a navodi kako su prema statistikama od svih udara u toj dobi dvije trećine preživjele žene. U Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2018. godine od posljedica moždanog udara umrlo 2.578 muškaraca, odnosno 9,9% muškaraca među ukupno umrlim muškarcima te 3.559 žena, odnosno 13,3% žena među ukupno umrlim ženama.
- Kod žena mlađih od 45 godina rizik su hormonalne promjene u tijelu koje su u nekim situacijama fiziološke kao što je trudnoća te vode do povećane sklonosti zgrušavanja krvi, osobito neposredno prije poroda i neposredno nakon njega. Usto, žene koje imaju migrenu također su u rizičnoj skupini, kao one sa bolestima stijenki krvnih žila. I na kraju, u rizičnoj skupini su žene koje koriste hormonalnu terapiju u smislu kontracepcije ili regulacije menstrualnog ciklusa te nadomjesne terapije - kazala je prof. Poljaković
Moždani udar nastupa naglo i nema znakova upozorenja koji bi ga mogli predvidjeti. Nekoliko minuta ili unutar nekoliko sati kod čovjeka koji ga je doživio javlja se nerazgovijetan govor ili drugi poremećaji govora, asimetrija lica, ne može se nasmijati ili stisnuti oči, a javlja se i poremećaj motorike pa se jedna strana tijela može opustiti ili iskriviti. Postoje dva osnovna tipa moždanog udara, ishemijski koji nastaje zbog začepljenja krvne žile u mozgu ugruškom te hemoragijski koji nastaje zbog krvarenja u mozgu.
- Kod krvarenja koje je rjeđi oblik o udara može se javiti intenzivna glavobolja udružena s kratkotrajnim poremećajem svijesti i drugim znakovima, iako sam poremećaj svijesti nije tipičan znak moždanog udara i prvenstveno je riječ o pacijentima koji su pri svijesti, no gube pojedine funkcije. U oba slučaja je nužan hitan dolazak u bolnicu. Kod moždanog udara koji je posljedica začepljenja, a takvih je 80 posto, u prvih sat vremena nakon nastupa simptoma ili najkasnije unutar tri sata, metodama otvaranja krvne žile lijekom koji rastapa ugrušak ili mehaničkim vađenjem tromba možemo spriječiti posljedice udara. Ako čekamo da simptomi prođu ili ih ignoriramo, gubimo dragocjeno vrijeme. Kad je začepljena velika krvna žila u glavi, svake minute propadne dva milijuna neurona i to je nepovratni gubitak moždanog tkiva - naglašava prof. Poljaković ističući kako je u slučaju dolaska na vrijeme oporavak moguć do 60 posto te mnogi pacijenti prođu sa minimalnom posljedicama ili bez njih.
- Na žalost, kod onih koji nisu stigli na vrijeme dio će ih umrijeti, a oko jedne trećine preživjelih ostaju teški invalidi, nepokretni i ovisni o tuđoj pomoći - kaže prof. Poljaković.
S obzirom na činjenicu da su žene u ranjivoj skupini, a dodatni je problem i to što su sklone zanemariti simptome blažeg moždanog udara, Američko kardiološko društvo pokrenulo je 2004.godine kampanju „Go Red for Women“ #nosicrveno, a Svjetska kardiološka federacija ju je proširila u svijetu. Danas više od 50 zemalja provodi kampanju #nosicrveno, a Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine pokrenulo je kampanju „DAN CRVENIH HALJINA“ posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena. Obilježava se prvog petka u veljači, a simbol kampanje je crvena haljina.
- Osnovni cilj je potaknuti žene da se brinu o sebi. Razne studije su pokazale da žene kasnije dolaze u bolnicu, manje brinu o blažim simptomima udara, u starijoj dobi su nerijetko same ili obitelj manje skrbi o njima. Usto, kad je riječ o studijama o lijekovima, žene su slabije zastupljene i isključuje ih se iz takvih istraživanja. Iz svih tih razloga žene treba potaknuti da više brinu o svom zdravlju. Crvena haljina je vidljiva, atraktivna, glamurozna i u ovoj tužnoj priči dobro prihvaćena - kaže prof. Poljaković ističući kako su se svjetski i domaći modni dizajneri rado odazvali kampanji te redovito pripremaju kreacije za žene koje sudjeluju u modnim revijama, a preživjele su moždani udar.
Iako se na mnogo toga u životu ne može utjecati, specijalisti ističu kako postoje čimbenici rizika koje možemo umanjiti.
- To je prije svega povišeni krvni tlak. Mnogi ga ne uzimaju za ozbiljno jer ne boli, a on je najveći neprijatelj u razvoju aterosklerotskih promjena na žilama. Isto vrijedi i za šećer u krvi. Blago povišenje nećemo ni osjetiti, a ima puno žena koje znaju da imaju granične ili blago povišene vrijednosti te smatraju da ga ne treba liječiti. I šećer je opasan i tihi neprijatelj, isto kao i povišene masnoće jer izravno napadaju stijenke krvnih žila i stvaraju plakova i začepljenja. I na kraju, mnoge žene starije od 75 godina imaju srčanu aritmiju fibrilaciju atrija koju također ne liječe i pripisuju je stresu - upozorava prof. Poljaković dodajući da je veliki čimbenik rizika i pušenje koje doprinosi začepljenju krvnih žila.
Fizička aktivnost, održavanje idealne tjelesne težine i raznovrsna kvalitetna prehrana način su kako zadržati zdravlje i umanjiti rizične čimbenike. U petak u organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog neurološkog društva i Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba te uz suorganizaciju Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Hrvatskom glazbenom zavodu obilježavaju vrhunac kampanje.
- Na žalost, ove godine je sve drugačije zbog epidemioloških mjera tako da su naše akcije više virtualne. Bili smo u Petrinji te obavili preventivne razgovore i preglede sa ženama iz tog kraja, organizirali smo chat day na društvenim mrežama gdje su specijalisti odgovarali na pitanja čitatelja, organizirali smo stručno predavanje s temom Covid, žene i moždani udar te virtualno predavanje za udrugu oboljelih od šećernih bolesti. U petak je završna svečanost u Hrvatskom glazbenom zavodu koja će se prenositi preko društvenih platformi, a na live streamu je prenosi i Večernji list. Uz prigodni program šest žena koje su preboljele moždani udar govoriti će o svojim iskustvima te nositi haljine domaćih dizajnera - zaključila je prof. Poljaković.