Ignorirani i neliječeni stres vodi nizu ozbiljnijih problema, poput visokog krvnog tlaka, pretilosti, dijabetesa i srčanih bolesti.
Kod stresa, fizičkog ili psihičkog, tijelo se automatski prilagođava i ulazi u stanje obrane od doživljene prijetnje. U tom trenutku simpatički živčani sustav šalje poruku nadbubrežnim žlijezdama da se nalazimo u opasnosti i da nam treba hormon adrenalin kako bismo bili u stanju pobjeći i spasiti život.
U trenutku kada je tijelo preplavljeno adrenalinom, srce kuca brže, krvni tlak raste, probavni sistem se mijenja i raste razina glukoze u krvi. Sve to su normalne tjelesne reakcije koje su našim precima pomagale u bijegu pred predatorima. Danas, kada stres nije povezan s borbom za život i bijegom, on opterećuje organizam i izaziva ozbiljne zdravstvene tegobe.
Kada smo pod stresom grčimo mišiće što nakon duljeg vremena može biti krivac za glavobolje, migrene i mnoge druge bolove i probleme s mišićima i zglobovima. Zbog stresa dišemo brže i snažnije što može dovesti do hiperventiliranja i napadaja panike kod nekih ljudi.
Akutni stres, koji je trenutan poput onog koji osjećamo kada zaglavimo u prometnom čepu, ubrzava rad srca zbog čega su srčane kontrakcije snažnije, a kroz arterije teče više krvi kako bi se velike mišićne grupe opskrbile što većom količinom krvi i bile spremne na bijeg.
Smatra se da, ako se to stanje javlja često ili traje dugo, dolazi do upala u arterijama koje vode srčanom udaru. Stres je vanjski uzročnik koji aktivira cijeli sistem. Mozak šalje poruku nadbubrežnim žlijezdama koje počinju proizvoditi kortizol i adrenalin kako bi nastao hormon stresa - epinefrin kod čijeg otpuštanja jetra počinje proizvoditi više glukoze iz koje će tijelo crpiti energiju za bijeg.
Zbog kortizola proizvodnja testosterona i sperme može biti smanjena i dovesti do impotencije, dok će kod žena izazvati neredoviti menstrualni ciklus, bolne menstruacije te smanjenje seksualne želje.
Čak 80 posto zaposlenika na poslu osjeća da je pod stalnim i jakim stresom
Glavobolje
Stres je povezan s većim brojem glavobolja kroz mjesec te značajnim utjecajem na gubitak pamćenja i veći rizik obolijevanja od demencije i Alzheimerove bolesti.
Probavne smetnje
Kada smo pod stresom, raste razina adrenalina, zbog čega se javljaju grčevi i probavne smetnje, ali stres snažno utječe i na crijevnu floru.
Mentalno zdravlje
Može potaknuti mentalne i emocionalne probleme poput promjena u ponašanju i raspoloženju, nesanice, manjka energije i iritabilnosti te nervoze.
Libido
Stres ima značajan utjecaj na reproduktivne organe i libido. Izaziva bolne menstruacije, nizak libido, seksualnu disfunkciju, pa čak i impotenciju i neplodnost.
Trbuh
Visoke razine hormona stresa izazivaju veću želju za masnom hranom i šećerom, a specifično debljanje u području trbuha povezano je s kortizolom.
Pluća
U istraživanju provedenom na 5000 odraslih kronični stres bio je krivac za duplo veći rizik od pojačanja simptoma.
Srce
Istraživanja na 200.000 europskih zaposlenika pokazala su da oni sa stresnim poslom imaju 23 posto veće šanse doživjeti srčani udar.
Ispadanje kose
Stres može utjecati na životni ciklus dlake zbog čega ona ulazi u fazu otpadanja. Promjene ne moraju biti vidljive odmah već i od tri do šest mjeseci poslije.
Akne
U težim slučajevima stres može dovesti do pojave ekcema, psorijaze ili rozacee, a u blažima akne zbog povišenoga kortizola, koji povećava proizvodnju ulja u koži.
Imunitet
Snažno utječe na imunitet te je krivac za njegovo slabljenje. Doduše, najvažniji faktor je trajanje stresa, a ne njegova jačina.
Stresu su podložnije žene koje imaju tri puta veću šansu od obolijevanja od autoimune bolesti zbog stresa.
Čak 80 posto zaposlenika osjeća da je pod stalnim i jakim stresom.
VIDI OVO! Što vaš WC papir govori o vama?