U Hrvatskoj se ubodom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME) te rijetko tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze, kažu dr. med. Mirjana Lana Kosanović Ličina i mr. sc. Ana Klobučar sa Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. 

Stoga su tema ovogodišnjega Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. travnja, transmisivne bolesti popraćene sloganom: “Mala bića, velika prijetnja”. Krpelji zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće se nalaze u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske, najčešće iznad 45 paralele sjeverne širine - između Save i Drave. Od bolesti koje prenose komarci svakako je važno spomenuti groznicu Zapadnog Nila koju su u posljednje dvije godine zabilježili u kontinentalnoj Hrvatskoj, i to u Slavoniji, okolici Zagreba te Zagrebu. Čovjek se zarazi ubodom zaraženoga komarca, no bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Osim krpelja i komaraca u priobalju i dalmatinskom zaleđu ima i papatača, koji prenose papatači groznicu.

Papatači koji su aktivni u priobalju prenose papatači groznicu 

- Najčešće bolesti koje se danas bilježe u Hrvatskoj pojedinačni su slučajevi krpeljnog meningoencefalitisa, denga groznice, papatači groznice, groznice Zapadnog Nila i vrlo rijetko lišmanijaze. Većinu drugih bolesti koje prenose ovi organizmi u Hrvatsku unose osobe koje su se zarazile na putovanjima u rizična područja - objašnjavaju dr. med. Ivana Bočina i dr. med. Vesna Barišić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. 

Pojava tih bolesti u Hrvatskoj ni u kom slučaju ne znači da su na nekom području svi krpelji ili komarci zaraženi - u velikoj većini slučajeva nakon uboda kukca ne nastaje bolest ili nastane blagi oblik bolesti. Ipak, kako biste se maksimalno zaštitili od uboda komaraca i krpelja, potrebno je kombinirati nekoliko mjera zaštite. To je nošenje odgovarajuće odjeće i obuće tijekom boravka u prirodi. 

- Boravite li u prirodi, nosite odjeću svjetlijih boja, hlače dugih nogavica i majice ili košulje dugih rukava. Obujte zatvorenu obuću te upotrebljavajte sredstva za odbijanje kukaca koja je potrebno nanijeti na gole i izloženije dijelove tijela slijedeći uputstva proizvođača. Nakon boravka u prirodi pregledajte kožu kako biste otkrili eventualne krpelje - kažu Bočina i Barišić. 

Vrijeme aktivnosti

Većina prijenosnika bolesti aktivna je u toplijem dijelu godine, tj. u proljeće i ljeto, te je tada potrebno poduzeti mjere zaštite.

Cijepljenje 

Ljudi koji često borave u šumama (planinari, lovci, šumski radnici i ljubitelji prirode) najbolju zaštitu dobivaju cijepljenjem protiv krpeljnog meningoencefalitisa. 

Simptomi lajmske bolesti

Na mjestu uboda krpelja mogu se pojaviti crvenilo koje se širi kružno, oteklina te blagi svrbež - čim prije se javite liječniku. 

Papatači groznica 

Nakon uboda zaraženog papatača pojavljuju se simptomi poput vrućice, svrbeži i malaksalosti. Bolest je prilično benigna, no oporavak je dug.

Simptomi meningoencefalitisa u prvoj fazi slični su gripi

U sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj moguća je pojava bolesti krpeljnog meningoencefalitisa. Do zaraze dolazi ako čovjeka ugrize krpelj koji se zarazio flavivirusom hraneći se na malim šumskim životinjama poput glodavaca, ježeva ili krtica, objašnjavaju dr. med. Bočina i dr. med. Barišić s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. 

Bolest je sezonska i najčešća je u toplije doba godine, kad ljudi borave u prirodi na područjima na kojim postoje žarišta krpelja. U prvoj fazi bolesti simptomi su slični gripi. Oboljeli tako može imati glavobolju, vrućicu, bolove u mišićima te osjećati opću slabost. Simptomi se pojavljuju od sedam do četrnaest dana nakon ugriza krpelja, a većina se bolesnika oporavi. 

- U malom broju slučajeva bolest prelazi u drugu fazu koju karakteriziraju ponovni porast tjelesne temperature te jaka glavobolja, ukočenost vrata, mučnina i povraćanje. Simptomi su i preosjetljivost na svjetlo ili zvukove te poremećaji svijesti različitog intenziteta; od pospanosti do kome, a ponekad znak zaraze mogu biti i sitna krvarenja po koži. Već pri sumnji na meningitis nužno je odmah zatražiti liječničku pomoć. U vrlo rijetkim slučajevima može nastati paraliza mišića ruku, ramena i disanja te teži oblici bolesti zahtijevaju hospitalizaciju - objašnjavaju Bočina i Barišić. 

Jedna od najopasnijih vrsta meningitisa upravo je krpeljni pa simptome treba shvatiti ozbiljno. Zbog ugriza krpelja ljudi mogu pasti i u komu. Iako se to rijetko događa, u Hrvatskoj je u prosjeku ipak od četiri do pet takvih slučajeva na godinu. Kako bi se ugriz krpelja izbjegao, najvažnija je prevencija. Uz prikladno odijevanje izbjegavajte hodanje kroz gusto obrasle šikare. 

- Krpelje nalazimo u različitim staništima, a za njihovu aktivnost su važni temperatura i visoka vlažnost zraka zbog čega su najbrojniji i najaktivniji u proljeće i početkom ljeta. Susreću se i u jesen, ali znatno rjeđe. Krpelji se najčešće nalaze u prizemnom sloju rubnih područja šuma, sloju grmlja i niskog raslinja, po šikarama i visokotravnatim staništima. Skrivaju se na grančicama, listovima i vlatima trave visine do jednog metra. U nepovoljnim uvjetima zavlače se ispod lišća i na skrovita mjesta - objašnjavaju dr. med. Kosanović Ličina i mr. sc. Ana Klobučar sa Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

Ako ste usprkos poduzetim mjerama opreza uočili krpelja na sebi - ne paničarite. 

I u područjima koja su prirodna žarišta bolesti koje prenose krpelji nisu svi krpelji zaraženi te je rizik zaraze pri ubodu jednog krpelja mali. Opasnost se povećava višestrukim i učestalim izlaganjem ubodima krpelja te se za sva pitanja i savjete o zaštiti i cijepljenju obratite liječniku. Ako počnete vaditi krpelja na niže opisan način i u koži vam ostane njegova glavica, ni tada nema mjesta panici. Čim je tijelo odvojeno od glavice, sprečava se prijenos zaraze. Glavicu možete pokušati oprezno izvaditi dezinficiranom iglom, no tijelo će je samo nakon nekog vremena odbaciti.

Krpelji napadaju i kućne ljubimce te je i njih potrebno zaštititi. Na tržištu postoje mnoga zaštitna sredstva, no ništa ne štiti stopostotno. Stoga je i ljubimce potrebno pregledati nakon svakog boravka u prirodi jer s ljubimca mogu prijeći na čovjeka. Najopasnija je bolest koju ljubimcima mogu prenijeti krpelji piroplazmoza, koja može završiti fatalno. Primijetite li da životinja gubi apetit, ponaša se malaksalo, ubrzano diše i ima tamnu mokraću, odmah se javite veterinaru.

Vole blage zime

Zbog blagih zima krpelja je više, a iz istog ih je razloga i sve više na područjima na kojima ih prije nije bilo. 

Zaštita ljubimaca

Pregledajte psa nakon povratka iz šetnje. Možete upotrijebiti i gusti češalj na kojem će ostati krpelji koji se još nisu pričvrstili. 

Postupak u slučaju uboda krpelja - preporuka HZJZ-a

Ako ste uočili krpelja u koži, važno ga je ukloniti što prije - rizik od infekcije je veći što je krpelj dulje pričvršćen. Krpelja je lakše odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

• 1. Ako se krpelj pričvrstio, odmah ga izvadite pincetom (preporučljivo je prije oprati ruke, a pincetu prebrisati antiseptikom) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu, i laganim povlačenjem bez suvišnih manipulacija izvucite iz kože. Nemojte krpelja ničim premazivati - kremom, uljem, alkoholom, lakom za nokte, petrolejem i sl. ili “paliti” plamenom i ne povlačite naglo, ne stiskajte niti ne gnječite krpelja jer se time uzrokuje njegovo grčenje i pojačano izlučivanje veće količine uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pri čemu se lakše prenese zaraza ako je zaražen.
• 2. Nakon odstranjivanja krpelja preporučljivo je mjesto uboda dezinficirati - premazati antiseptikom.
• 3. Izvađenoga krpelja po mogućnosti odložite u kutijicu ili vrećicu i bacite u smeće.
• 4. Informirajte se kod liječnika o bolestima koje mogu prenositi krpelji i načinima zaštite. Javite se liječniku ako uočite simptome ili ako crvenilo i ranica na mjestu uboda ne prođu nakon tri dana (crvenilo od iritacije uboda prolazi u roku od jednog do tri dana).
• 5. Ako nikako ne možete izvaditi krpelja, otiđite liječniku.

U prirodi nosite svijetlu odjeću te se zaštitite sredstvima protiv komaraca

Od bolesti koje prenose komarci zabilježena je groznica denga koju prenosi azijski tigrasti komarac, u Hrvatskoj prisutan od 2004., a tijekom prošle dvije godine u kontinentalnoj Hrvatskoj zabilježena je pojava groznice Zapadnog Nila, kažu dr. med. Kosanović Ličina i mr. sc. Klobučar.

Komarci se razvijaju od proljeća do jeseni, ovisno o klimatskim prilikama. U priobalju zbog viših temperatura aktivnost nekih vrsta komaraca počne znatno prije nego u Zagrebu, a pritužbe građana na tigraste komarce u Zagrebu najčešće su u srpnju, kolovozu i rujnu.

- Komarac koji najčešće prenosi virus Zapadnog Nila je vrsta Culex pipiens. Može se razvijati u različitim prirodnim i umjetnim staništima, no češća je u umjetnim, a to su različiti otvoreni spremnici za vodu u vrtovima, začepljeni slivnici i oluci, predmeti u kojima se nakuplja kišnica kao što su plitice lonaca za cvijeće, odbačene boce i limenke, automobilske gume, nakupine vode na nepropusnim podlogama i nepropisno odbačen krupni otpad. Zato je važno da se kao građani ponašamo odgovorno i ne pogodujemo razvoju komaraca u našem okruženju - upozoravaju sa Zavoda “Dr. Andrija Štampar”. Stoga uklonite nepotrebne predmete u kojima se nakuplja voda, spremnike za vodu u okućnicama i vrtovima zatvorite poklopcem, gustom mrežom ili folijom, propisno odlažite krupni otpad, održavajte ispravnim sustave za odvodnju poput uličnih slivnika te održavajte septičke jame. Od uboda komaraca zaštitite se sredstvima koja ih odbijaju, u prirodi nosite svijetlu odjeću, a prozore i vrata zaštitite mrežama za kukce i zavjesama. 

- U Hrvatskoj odnedavno imamo i drugu invazivnu vrstu, Aedes japonicus, čije širenje tek možemo očekivati - kaže Klobučar. Može prenijeti više patogenih virusa uzročnika različitih encefalitisa i groznica u laboratorijskim uvjetima, no u prirodi nije dokazani prijenosnik ovih uzročnika.

Crvenilo i svrbež 

Većina vrsta komaraca napasnici su koji ometaju ljude tijekom aktivnosti, boravka u prirodi i rekreaciji. Pri sisanju krvi komarac unosi u čovjeka sekret koji često izaziva lokalnu kožnu alergijsku reakciju, kaže Klobučar.

Tigrasti komarac

Ovo je vrlo prilagodljiva vrsta, razvija se u raznovrsnim umjetnim leglima, brzo se razmnožava i osvaja nova staništa. Napada tijekom dana za razliku od većine vrsta koje su aktivnije u predvečerje i rano ujutro.