Mnogi ljudi tijekom promjena vremene te tijekom vlažnih i toplih ljetnih dana pate od glavobolje, koja se najčešće manifestira kao tupa bol ili pritisak u gornjem dijelu glave. Obično je prate umor, pospanost i manjak koncentracije te usporenost u obavljanju svakodnevnih zadataka.
POGLEDAJTE VIDEO: Neurologijnja Darija Mahović Lakušić govori o migrenama
Nasreću, postoji način da si olakšate bol, pa ne morate odmah posegnuti za tabletom. Pokušajte se prvo umiti hladnom vodom, namočiti zapešća i vrat ili se otuširajte. To će vas osvježiti i vjerojatno smanjiti bol. Ako vani ima svježeg zraka, prošetajte nekoliko minuta, jer i to često pomaže.
Osim toga, povedite računa o tome da unosite više tekućine, jer jedan od uzroka glavobolje može biti i dehidracija. Dobar način za to je napuniti bočicu vodom i držati je uz sebe, kako bismo svakih 20-ak minuta do pola sata otpili po nekoliko gutljaja. Pomoći će i kriška hladne lubenice ili dinje, koja će vas osvježiti i nadoknaditi tekućinu.
Preporučuju se i lagani biljni čajevi, pa i (jedna) kava, da se razbudite, no imajte na umu da oboje sadrže kofein koji djeluje kao diuretik i može potaknuti dehidraciju, pa nije dobro pretjerivati.
Svakako izbjegavajte gazirana pića i alkohol, jer vode do pojačanoga gubitka elektrolita, posebno kalija. Zbog toga su obična voda i svježe cijeđeni sokovi najbolji izbor, one kupovne izbjegavajte zbog dodanih šećera. Nemojte preskakati obroke jer i glad, odnosno pad razine šećera u krvi, može biti "krivac" za glavobolju. U ove dane klonite se i dijeta koje se temelje na izbacivanju ugljikohidrata jer to može dovesti do iscrpljivanja razine glikogena, koji je glavna energija za mozak. No birajte zdrave ugljikohidrate, poput cjelovitih žitarica, voća i povrća, tamne čokolade i slično jer se sporo razgrađuju i neće utjecati na skokove šećera u krvi.
Glavobolja može biti i znak da organizmu nedostaje nekih vrijednih nutrijenata, prije svega kalija, magnezija i kalcija, pa je dobro voditi računa o tome da ih nadoknadimo kroz prehranu. Ta tri minerala nalaze se u vrijednim količinama u mnogim vrstama voća i povrća.
Na primjer, među najboljim izvorima kalija je krumpir pečen s ljuskom: na 100 grama ima nevjerojatnih 721 mg kalija. Usporedbe radi, jedna banana sadrži 467 mg kalija, no važna je i zbog značajne količine magnezija (22 mg). Sokovi od voća i povrća sadržavaju također kalij, ali i druge mineralne tvari, posebno zeleno lisnato povrće. I orašasti plodovi bogati su spomenutom kombinacijom minerala pa ih nije loše grickati kad zaboli glava.