20 SAVJETA ZA ZDRAVO SUNČANJE
1. Imajte pri ruci umjetne suze: Jaka sunčeva svjetlost, visoke temperature i vjetar mogu pospješiti isparavanje zaštitnoga suznog filma i isušivanje površine oka, što može dovesti do pečenja, grebanja, pa sve do osjećaja stranog tijela u oku. Zato prije odmora nabavite kvalitetne kapljice koje su nadomjestak za očne suze u suhim i klimatiziranim prostorima te na vjetru i u prašini, kaže oftalmolog dr. Dean Šarić.
2. Ne sjedite preblizu mora: Nemojte se direktno izlagati suncu. Bolje je sjesti u hlad, primjerice ispod šatora. Nemojte sjediti preblizu mora ili pijeska jer odbljesak sunca od tih površina ima čak 120 posto štetnog utjecaja direktnih sunčevih zraka, pa opekline možete dobiti i u hladu, upozorava dr. Maja Ceković, specijalistica dermatovenerologije iz Poliklinike Dermangio.
3. Nanesite kremu svaka dva sata: Kremu za sunčanje treba nanijeti 30 minuta prije izlaganja suncu. Pričekajte da se upije u kožu, pa tek onda odjenite haljinu za plažu. Imajte na umu da mazanje kremom treba ponoviti poslije svakog kupanja, a pogotovo poslije brisanja kože ručnikom. Ponavljajte mazanje svaka dva sata čak i ako samo sjedite u hladu, jer se krema ispire s tijela i sa znojem, kaže dr. Ceković.
4. Birajte kreme s vitaminima: Kreme za sunčanje trebale bi sadržavati antioksidanse, sastojak koji sprečava štetno djelovanje čestica slobodnih radikala na stanice. Tijekom ljeta dobro je povećati dozu antioksidansa kroz unos voća i povrća te uzimati antioksidanse u obliku dodataka prehrani, npr. vitamine C i E. Obavezno birajte noćne kreme koje sadrže te vitamine, savjetuje dr. Ceković.
5. Postoje i leće s UV zaštitom: Za vrijeme ljetnih aktivnosti, poput kupanja, jedrenja, tenisa ili vožnje biciklom, leće s UV zaštitom odlična su zamjena za naočale. Izbjegavajte odlazak u bazen ili u more s lećama, a ako to činite, koristite isključivo jednodnevne leće. Također, nemojte ih nositi dulje od osam do deset sati dnevno, a dok plivate, koristite zaštitne naočale ili masku kako biste izbjegli kontakt leća s vodom, kaže dr. Šarić.
6. Pijte dovoljno tekućine: Tijekom ljeta i sunčanja se znojimo pa gubimo elektrolite i vodu. Kako biste nadoknadili tekućinu i osvježili se, najbolji izbor su voda i nezaslađeni čaj. Ako se jako znojite, dobar izbor su i izotonični napici, koji nadoknađuju i elektrolite. Pića bi trebala biti sobne temperature jer prehladna pića pojačavaju osjećaj topline, objašnjava magistra nutricionizma Sandra Krstev Barać.
7. Djeca ne smiju izravno na sunce: Bebe i djecu do tri godine ne bi trebalo izlagati direktnom suncu jer njihova koža još nije razvila dovoljan obrambeni mehanizam od sunca. Idite s njima na plažu ili u šetnju rano ujutro, ili predvečer, kad sunce nije toliko jako. Čak i tada dječju kožu treba zaštititi kvalitetnom kremom, a nakon što se okupa, presvucite dijete i odjenite mu majicu dok se igra u hladu, kaže dr. Ceković.
8. Jedite više voća i povrća: Tijekom ljeta pojačajte unos sezonskog voća i povrća. Voće je odličan izvor vitamina, minerala, ali i antioksidansa, primjerice ß-karotena i likopena, koji štite kožu od štetnog djelovanja sunčevih zraka. To su, među ostalim, sve vrste žutog, narančastog i crvenog voća i povrća, među kojima su dinja, marelica, lubenica i rajčica, kaže nutricionistica Krstev Barać.
9. Odredite fototip kože: Zaštitni faktor se određuje prema fototipu kože. Fototipu I pripadaju ljudi svijetle kože, plavih očiju, crvenkaste kose. Oni moraju koristiti visoki zaštitni faktor 50+. Fototipu II pripadaju ljudi svijetle kože, plavih, sivih ili zelenih očiju, plave kose. Preporučuje im se zaštitni faktor barem 30 do 50. U fototip III spadaju ljudi svijetlosmeđe kože, tamno sivih i smeđih očiju, smeđe kose. Preporučuje im se zaštitni faktor 20-30. U fototip IV spadaju ljudi smeđe kože, smeđih očiju, tamne kose. Oni trebaju zaštitni faktor 20, kaže dr. Ceković.
10. Ne pretjerujte sa sunčanjem: Ljudi fototipa I bez zaštite mogu ostati samo 5 minuta, oni fototipa II 10 minuta, fototipa III 20 minuta, a fototipa IV 30 minuta. Kad se odredi fototip kože i odgovarajući zaštitni faktor, jednostavno se može odrediti maksimalno trajanje sunčanja. Ako, primjerice, fototip II na suncu bez zaštite može ostati samo 10 minuta, zaštita od opeklina sa zaštitnim faktorom 20 traje 200 minuta. Međutim, da bi se zaštitili od kroničnih oštećenja kože, preporučuje se da se ne iskoristi više od 60 posto izračunatog vremena, što znači da se možete sunčati samo 120 minuta, upozorava dr. Ceković.
11. Zaštitite se i odjećom: Tijekom najjačeg sunca nemojte se sunčati te nosite tunike dugih rukava i lagane hlače dugih nogavica. Sve izložene dijelove kože zaštitite kremom za sunčanje s odgovarajućim zaštitnim faktorom. Ne zaboravite namazati nos, lice i vrat, ali i stražnji dio vrata, ruke, kao i svod stopala i nožne prste ako ste u japankama, kaže dr. Ceković.
12. Vene ‘vole’ more: Općenito se preporučuje izbjegavanje dugotrajnog izlaganja suncu, pa i za pacijente s proširenim površinskim venama vrijedi isto: budite umjereni u duljini sunčanja i češće se kupajte u moru jer vene “vole” hladni medij. Ne postoje posebne kreme za sunčanje za bolesnike s proširenim površinskim venama nogu, pa koristite uobičajena sredstva za zaštitu, savjetuje doc. dr. sc. Slaven Suknaić, vaskularni kirurg iz Poliklinike Venes.
13. Zaštitni faktor je obavezan: Maslinovo ulje, koje je inače hranjivo za kožu i za kosu, nije dobra zaštita od sunca jer pruža vrlo nisku zaštitu. Također, različite marmelade za brže tamnjenje kože ne sadrže nikakvu zaštitu od sunca, pa ih možete koristiti samo u kombinaciji s kremama koje imaju zaštitni faktor, kaže dr. Ceković.
14. Izbjegavajte sunčanje između 10 i 16 sati: Sunce zrači dvije vrste zraka koje štete koži – UVA zrake (koje uzrokuju prijevremeno starenje, a dugoročno mogu uzrokovati i maligno oboljenje kože), te UVB zrake (koje uzrokuju opekline, imunosupresiju i maligna oboljenja kože). Ta su zračenja najjača kad je Sunce u zenitu, ali i nekoliko sati prije i poslije toga.
15. Nabavite kvalitetne naočale: Već i kratkotrajno gledanje direktno u sunce bez ikakve zaštite može jako i trajno oštetiti žutu pjegu na mrežnici, fokus oka. Ljeti se i više “škilji”, što izaziva naprezanje mišića lica i očiju te glavobolju. Zato su važne sunčane naočale koje štite od ultraljubičastih zraka. Posebnu pozornost posvetite kvaliteti stakala i kupujte samo naočale s valjanom deklaracijom, savjetuje oftalmolog Šarić.
16. Kod infekcije potražite pomoć: Tijekom ljeta i sunčanja postoji povećan rizik od infekcije oka (konjunktivitis, keratitis) zbog sunca, vjetra i soli iz mora ili znoja. Ako je crvenilo, suzenje, osjećaj stranog tijela u oku i pojačan sekret iz oka prisutan 24 sata nakon primjene umjetnih suza, potražite liječničku pomoć, kaže dr. Šarić.
17. Oprezno s problematičnom kožom: Ako imate kožu sklonu aknama, ekcemu i perutanju ili ako imate psorijazu, prije sunčanja se posavjetujte s dermatologom o izboru kreme za sunčanje te odgovarajućoj njezi. Sunčanje može biti korisno kad su u pitanju akne ili psorijaza, no nemojte pretjerivati. Za kožu sklonu ekcemima i perutanju preporučuju se kreme koje dobro hidratiziraju kožu, odnosno masnije kreme i losioni za njegu, kaže dr. Ceković.
18. Nikamo bez kape i naočala: Bebe i malu djecu ne vodite na direktno sunce između 10 i 16 sati, no i na blagom suncu zaštitite im oči. U rizičnu skupinu spadaju i oni kojima je operirana mrena ili imaju bolesti mrežnice. Preporučuje se nošenje kape ili šešira s obodom koji pokriva oči (i kad nakrivite glavu), obavezno uz sunčane naočale koje filtriraju cjelokupno UV zračenje, kaže dr. Šarić.
19. Oprez kod toplinskog udara: Ljeti je, pogotovo tijekom sunčanja na plaži, lako dehidrirati i doživjeti toplinsku iscrpljenost ili udar. Glavni simptomi toplinske iscrpljenosti su povećani umor, slabost, tjeskoba i silno znojenje. Ako primijetite te simptome, smjestite osobu u klimatiziranu prostoriju, dajte joj da legne i osigurajte dovoljno blago zasoljene tekućine.
20. Ostavite sol na koži: Obilje minerala koje sadrži morska voda prodiru u kožu i poboljšavaju cirkulaciju u njenim dubljim slojevima te jačaju vezivno tkivo, pa koža postaje mekša i izgleda zdravije. Zahvaljujući algama, koje sadrže vitamine A, B, C, i E, more ima i anti-aging efekt te potiče stvaranje kolagena, neutralizira slobodne radikale i štiti od štetnih utjecaja sunčevih zraka. Plivanje i kupanje potiče izmjenu tvari, što pomaže i smanjenju celulita. No navečer isperite ostatke kreme za sunčanje i znoja s kože da ne iritirate kožu, kaže dr. Ceković.
Vodič liječnika i nutricionistice
Savjete za kožu pripremila je dr. Maja Ceković, specijalistica dermatovenerologije iz Poliklinike Dermangio, za dermatologiju, venerologiju i kirurgiju s laserskim centrom, savjete za oči oftalmolog dr. Dean Šarić, prehranu i hidraciju nutricionistica Sandra Krstev Barać, a za vene doc. dr. sc. Slaven Suknaić, vaskularni kirurg iz Poliklinike Venes za liječenje proširenih vena.
VIDI OVO: 5 najgorih stvari koje se mogu dogoditi za vrijeme seksa.