Jeste li se ikad zapitali što banka smatra svojim kapitalom? Većina nas odmah bi pomislila na novac, no istina je da je najveći kapital banke kredit koji joj mi otplaćujemo – što dulje, to bolje. Ovu iznenađujuću informaciju potvrdila nam je i jedna bankarska ekonomistica, koja je, u ovom članku, htjela ostati anonimna. 

- Jednom mi je prilikom došao mladi dečko koji je htio dignuti nenamjenski kredit. Kako mi u banci imamo uvid u sve financije, ugledali smo sliku koja nam nije baš najbolje sjela. Mladić je, naime, na računu imao nekoliko stotina tisuća kuna ušteđevine, a budući da je odbio uzeti druge usluge naše banke - otvoriti tekući, mobilno ili internetsko bankarstvo i kreditne kartice, odbili smo mu kredit jer smo zaključili da nam se on kao klijent ne isplati - svjedoči iskusna bankarica.

- Nažalost, bankama se više isplate ljudi čija je financijska situacija neriješena, ljudi koji će, kako bismo im odobrili kredit, pristati na sve naše uvjete i uzeti dodatno naše bankarske proizvode. Takve kredite odobravamo jer smo svjesni da će se banka od njih teže naplatiti, pa moramo ponuditi i visoke zatezne kamate kako bi se sve osiguralo. Iskreno, morate znati da je glavni kapital banaka kreditni dug klijenata. Mi, koji radimo na 'prvoj crti', doduše, svjesni smo da je to moralno upitno, ali tako, nažalost, funkcionira odobravanje kredita – objasnila nam je.

Kreditna početnica

Na pitanje ulaze li Hrvati nesmotreno ili suviše olako u kredite teško je dati odgovor, ali ono što možemo učiniti je ponuditi vam svojevrsni šalabahter za ugovaranje kredita i odgovoriti na pitanje na što treba paziti prilikom donošenja ove velike financijske odluke. 

Za početak, važno je da znate za što vam uopće treba kredit. Za automobil, za opremanje stana ili za putovanje u Indiju? Jednom kad to dokučite, možete procijeniti treba li vam nenamjenski ili namjenski kredit. Samo imajte na umu da namjenski krediti, u pravilu, imaju nižu kamatnu stopu. 

A ako mislite da vam kredit ipak ne treba, jer je jednostavnije samo ući u minus na kartici, gadno se varate. Odlazak u minus na kartici također je jedna vrsta kredita - i to najskuplja! Naime, kamatna stopa po odobrenom prekoračenju nalazi se među najvišima te može biti veća od čak 10%, zato što se obračunava na osnovi dnevnog stanja računa. Drugim riječima, kamatu plaćate na iznos s kojim ste u minusu svakog dana.

- U pravilu bi se minusom po tekućem računu trebalo služiti samo u izuzetnim slučajevima i u vrlo kratkom vremenu, kad očekujete brzi priljev novca  kojim ćete taj minus i pokriti. Minus po tekućem računu nikad ne bi smio postati način života - poručuju iz jedne hrvatske banke. 

Najpovoljnije ne znači najpametnije

Nadalje, važno je znati s kamatama. Postoje nominalna i efektivna kamatna stopa i ovdje ljudi često upadnu u zamku kad prilikom ugovaranja gledaju samo iznos ove prve. Nije ni čudo da se to događa, s obzirom na to da banke daju najveći publicitet nominalnoj kamatnoj stopi. Međutim, efektivna kamatna stopa je realna cijena koju ćete plaćati jer ona uključuje i ostale troškove kredita te je zbog toga uvijek viša od nominalne. 

Nominalna kamatna stopa može biti fiksna, promjenjiva i kombinirana. Odabirom fiksne kamatne stope izbjegavate kamatni rizik, a odabirom kredita u valuti u kojoj imate dohodak izbjegavate valutni rizik. Ipak, mnogi nisu upoznati s ovim rizicima.

- Krediti s valutnom klauzulom i varijabilnom kamatnom stopom gotovo su uvijek povoljniji (kamatne su stope niže) od kunskih i s fiksnom kamatnom stopom, pa građani zaključuju da su prvi povoljniji. Međutim, valja dobro promisliti o tome očekuje li se rast vrijednosti pojedine valute u idućem razdoblju ili varijabilnog dijela kamatne stope - upozoravaju iz jedne domaće banke.

A kad smo već kod kamata, mnogi se trenutno pitaju što će se dogoditi kad se kunski kredit ili kunska štednja pretvore u eurske. Mnoge banke, uključujući HNB, za Lider su potvrdile da ukupna kamatna stopa kredita hrvatskih građana neće biti ništa viša nego što bi to bila da ne uvodimo euro. Isto tako, fiksne kamatne stope kredita ostat će nepromijenjene, a promjenjive kamatne stope će se, s druge strane, mijenjati sukladno promjeni visine referentne kamatne stope, odnosno parametra koji je ugovoren po kreditu. 

Za kraj vas još čeka odabir načina otplate kredita. Otplata inače uključuje iznos posuđenog novca od banke (glavnicu) i iznos koji banka zarađuje (kamatu). Kao korisnik, možete izabrati otplatu u anuitetima, pri čemu vam je mjesečni iznos uvijek isti, ili u ratama, pri čemu se mjesečni iznos smanjuje. Otplata na rate sigurno je brža i jeftinija opcija, ali ona u početku zahtijeva veći iznos otplate te veću kreditnu sposobnost klijenta, što može odbiti neke korisnike. 

Zaštita potrošača

A znate li koja je vrsta kredita najisplativija državi? Potrošački krediti. Riječ je o namjenskom kreditu koji se odobrava na temelju predračuna ili ponude prodavača željenog proizvoda ili usluge. Ovaj kredit, naime, ima veliko gospodarsko značenje za državu jer omogućava potrošnju stanovništvu iznad njihove mogućnosti. Iako je dobro za državu, jednostavnost izdavanja ove vrste kredita uzrokuje prezaduženost građana. Kako bi tome stali na kraj, nova Direktiva o potrošačkim kreditima najavila je postroženje procesa izdavanja takvih kredita. Promjene su napravljene i kad je riječ o minusu na računima.

- Kad je riječ o prekoračenjima građana na bankovnim računima, prijedlog Direktive išao je za time da onemogući bankama da bez prethodne najave ili davanja mogućnosti obročne otplate zatraže od građana povrat tih dugovanja, što je dosad predstavljalo pravnu nesigurnost za građane i izlagalo ih neproporcionalnom riziku - ističe hrvatski zastupnik u EU parlamentu doc. dr. sc. Tomislav Sokol, iz Kluba zastupnika EPP-a.

Direktiva je inače odličan izvor informacija iz kojih možete naučiti kako izbjeći gotovo svaku zamku koja se krije u procesu ugovaranja kredita. Primjerice, jeste li znali da se korisnik kredita može u roku od 14 dana od potpisivanja ugovora o kreditu povući iz ugovora? I da vas,  ako imate dugove ustupljene trećoj strani, izdavatelji kredita više ne smiju nazivati po desetak puta na dan, što je u posljednje vrijeme bio čest slučaj?

- Ovakva praksa uistinu uznemirava građane i nitko me ne može uvjeriti da je tu riječ samo o informiranju građana o postojanju duga. Zato se pravilima koje je izglasao Parlament zabranjuje učestalo nazivanje građana. Moramo povući liniju između informiranja i uznemiravanja građana, a Direktiva o potrošačkim kreditima upravo to čini - ističe Sokol, koji je inače radio na prijedlogu nove Direktive o potrošačkim kreditima. 

Članak je realiziran u suradnji sa zastupnikom Tomislavom Sokolom i Klubom zastupnika Europske pučke stranke (EPP Group).