Zastori od milijun eura: HNK u Zagrebu čuva remek-djela

Iako je praksa izrade svečanih zastora tipična za narodna kazališta diljem svijeta, zagrebačko se Hrvatsko narodno kazalište ponosi s čak njih osam. To nije mala stvar, kaže povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac i dodaje da je svaki od tih komada ne samo vrijedan dodatak scenskoj opremi nego i zasebno umjetničko djelo. Cijeli je komplet, naravno, važan, ali se ipak kao najvažniji ističe onaj cavtatskog majstora Vlahe Bukovca, koji je izrađen davne 1895., za svečano otvorenje nove kazališne zgrade. Tom je prigodom tadašnji intendant Stjepan Miletić smislio temu. Vodio se mišlju o kulturnom ujedinjenju dvaju hrvatskih središta - Dubrovnika i Zagreba, a kad je trebao izabrati tko će to najbolje prikazati, već proslavljeni Bukovac bio je prirodan izbor. Datum 26. veljače, kad se vratio iz Pariza u Zagreb i počeo raditi, danas se uzima kao važan dan za domaću povijest. Prošle je godine njegov kultni “Hrvatski preporod” izazvao je pravu pomutnju. 

Mediji su dramatično pisali da zastor “trune”, da je djelo, čija se vrijednost kreće oko milijun eura, “prešlo Savu te je premješteno u suhu tamu muzejskog depoa Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu”. Pisalo se i da će taj “najslavniji hrvatski kazališni svečani zastor” do daljnjega biti nedostupan javnosti koja ga nije vidjela još od 1. srpnja 1996., kad je posljednji put spušten na pozornici matičnog hrvatskog kazališta.

>>> Više pročitajte u Expressu