Vujčić: 'Neće doći do recesije. Rizik je postojao lani na jesen, a sad je pao na ispod 30 posto'

U promatranom razdoblju globalno se gospodarstvo oporavljalo od Covid pandemije, a Hrvatska je ostvarila impresivan gospodarski oporavak. Izravan gospodarski utjecaj ruske invazije je na Hrvatsku bio blag, no ona je znatno naštetila trgovinskim tokovima i opskrbi energentima naših trgovinskih partnera. Ipak, u prvom dijelu 2022. hrvatsko se gospodarstvo uspjelo oduprijeti izraženim negativnim utjecajima povezanim s ratom, istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić predstavljajući u Saboru izvješća o stabilnosti cijena i monetarnoj politici za 2021. i prvu polovicu 2022.

Rastu su najviše doprinijeli povećanje ukupnog izvoza i osobne potrošnje, oporavila su se i ulaganja, a investicijske aktivnosti su premašile pretkriznu razinu, dodao je.

- Porasla je zaposlenost, a najizrazitije povećanje broja zaposlenih ostvareno je u građevinarstvu, IT sektoru te djelatnostima poslovnih usluga. Sve veći broj radnih mjesta popunjavanju strani radnici, kojih je u lipnju bilo oko 50.000, a trenutno neke procjene govore da ih već imamo oko 10 posto, što je u odnosu na 2017., kada smo ih imali svega oko 0,5 posto, veliko povećanje i ide u skladu s najavama da će se događati zbog nedostatka radne snage - naveo je Vujčić dodavši kako su nominalne plaće rasle, no da se u uvjetima inflacije smanjivala kupovna moć. 

'Iako postupno slabe, inflatorni pritisci i dalje su naglašeni'

- Korijen inflacije seže iz kraja 2021. kada se dogodilo to da je potražnja nakon oporavka i ukidanja lockdowna rasla, kao i štednja tijekom pandemije, na koju ponuda nije mogla odgovoriti. Ulje na tinjajuću vatru dolila je agresija Rusije na Ukrajinu, nakon koje je došlo do izuzetno snažnog porasta cijena energenata i hrane. Kako je ubrzavanje porasta cijena krajem 2021. i početkom 2022. bilo prvenstveno potaknuto činiteljima na strani ponude, za koje se do energetske krize pretpostavljalo da će biti privremenog karaktera, onda je HNB nastavio provoditi akumulativnu monetarnu politiku i na taj način zadržavati povoljne uvjete financiranja kućanstava i poduzeća kako bi poticao daljnji oporavak i to su radile sve središnje banke na svijetu - kazao je.

Iako postupno slabe, dodao je, inflatorni pritisci i dalje su naglašeni, a prema prognozi HNB-a, nastavit će slabiti prema kraju godine kada se očekuje na razini od oko pet posto.

- No, borba s inflacijom nije gotova, ona će se protegnuti sigurno na 2024. godinu kada očekujemo da će doći na našu ciljnu razinu od dva posto - rekao je naglasivši kako je bazna inflacija i dalje tvrdokorna zbog čega će morati nastavljati s povećanjem kamatnih stopa.

No, naglasio je, najveći rast je pak iza nas. 

'Rizik recesije je pao ispod 30 posto, ne očekuje se da će doći do nje'

Predsjednik Suverenista Marijan Pavliček ga je podsjetio kako je govorio da ulaskom u eurozonu neće doći do značajnijeg porasta cijena te preporuku građanima da idu tamo gdje je jeftinije pa ga upitao u koji trgovački lanac bi uputio umirovljenike. 

- Činjenica je da je inflacija nakon ulaska u eurozonu, po procjenama i HNB-a i Europske središnje banke, porasla za 0,4 posto u trenutku ulaska. Međutim, inflacija je, naravno, bila prisutna još od kraja 2021. i rasla je tijekom cijele 2022. Ali ne samo u Hrvatskoj nego u svim zemljama, tako da treba razdvojiti što je efekt ulaska u eurozonu, a što je ukupni porast inflacije - rekao je Vujčić pa istaknuo primjer svog prijatelja koji se išao šišati pa tražio gdje je jeftinije.

- Danas me prijatelj zvao i rekao da se išao šišati i da mu je htjela naplatiti 15 eura. On je zahvalio i otišao na drugo mjesto gdje su mu naplatili devet eura jer je poskupljenje s devet na 15 eura 60 posto i to je bezobrazno. I tako se trebamo kao potrošači ponašati - dodao je.

IZVJEŠĆA O STABILNOSTI CIJENA: Peović Vujčiću: 'Zalagat ćemo se da vi i svi dosadašnji guverneri HNB-a kazneno odgovarate'

- Rizik recesije je postojao na jesen prošle godine, ali mislim da smo izašli iz njega i da recesije neće biti, a stopa rasta će biti niža nego 6,3 posto koja je bila 2022. godine. Svi pokazatelji pokazuju da se gospodarstvo lagano oporavlja. Rizik recesije je pao ispod 30 posto - rekao je na pitanje Davora Bernardića juri li Hrvatska u recesiju. 

'Što god subvencionirate, cijena će rasti'

Predsjednicu GLAS-a Anku Mrak Taritaš zanimalo je kakav je bio utjecaj Zakona o subvencioniranju stambenih kredita koje daje APN na povećanje cijena nekretnina, a Vujčić je poručio da sve što se subvencionira dovodi do rasta cijene.

Također, dodao je, na rast cijena u zemlji utjecao je i povećan udio stranaca koji je kupovao nekretnine u Hrvatskoj.

- Očekivali smo porast cijena, ali nismo očekivali ovoliki. Djelomično ga je potaknuo i ulazak u euro. Ohrabrujućim znakovima za tržište nekretnina vidimo to što je pao broj transakcija na tom tržištu, da je i prošle godine pao i udio stranaca na tržištu u odnosu na 2021. godinu i da je ovo zadnji ciklus APN-a, a kamatne stope su otišle na 3,5 posto. Svi faktori koji su doprinosili rastu cijena nekretnina sada se okreću u drugom smjeru - poručio je.

Oporba ga je prozvala što HNB nije ispunio temeljnu zadaću, a to je održati stabilnost cijena.