Unatoč svim izazovima i velikom poreznom rasterećenju koje se i dalje nastavlja, uspjeli smo uprihoditi više nego što smo uspjeli potrošiti kao opća država, istaknuo je premijer
PREMIJER NA VLADI:
'Treba vidjeti kakve će Uljanik imati posljedice na proračun...'
Premijer Andrej Plenković u srijedu je ocijenio da su najnoviji podaci Eurostata i DZS-a o proračunu i javnom dugu Hrvatske dobri i pozitivni, da bi dug trebao i dalje padati, ali da treba vidjeti kakve će reperkusije na financijsko stanje imati jamstva Uljaniku.
Prema izvješću Eurostata i DZS-a, objavljenom u ponedjeljka, višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 3,15 milijardi kuna ili 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je prvi suficit od kada se prate ti podaci.
Tako su poboljšani podaci iz prve procjene, objavljene u travnju, prema kojemu je suficit iznosio 2,7 milijardi kuna.
"Stvar koja je jako dobra i pozitivna", izjavio je Plenković komentirajući na početku sjednice Vlade izvješće Eurostata i Državnog zavoda za statistiku (DZS) o proračunu i javnom dugu za 2017..
"Dakle to je još jedna potvrda odgovornog vođenja javnih financija u prošloj godini i smatram da smo na taj način dobili potvrdu da smo u 2017., unatoč svim izazovima i velikom poreznom rasterećenju koje se i dalje nastavlja, uspjeli uprihoditi više nego što smo uspjeli potrošiti kao opća država", istaknuo je premijer.
Eurostat i DZS objavili su i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.
To je, kazao je premijer, također jako dobar rezultat.
U međuvremenu, u utorak je objavljeno i da je javni dug Hrvatske na kraju drugog tromjesečja ove godine iznosio 284 milijarde kuna, pri čemu je udio javnog duga u BDP-u pao na novu najnižu razinu od 2012. godine – 76,1 posto.
"Po našim projekcijama u ovom trenutku, do kraja godine on bi trebao doći ispod 75 posto BDP-a, oko 74,5 posto, s tim da tu još moramo vidjeti kakve će reperkusije na naše financijsko stanje, na proračun, imati sve one obveze koji se tiču protestiranih jamstava na Uljanik", zaključio je Plenković.
Marić: Državna jamstva za Uljanik iznose 4,2 milijarde kuna
Ministar Zdravko Marić na sjednici Vlade predstavio je izvješće Ministarstva financija o očekivanim fiskalnim učincima po aktivnim državnim jamstvima odobrenim društvima Uljanik Grupe.
"Temeljem odluka Vlade od 2010. do 2018. za zaduženje Uljanik grupe izdano je jamstava u iznosu od 7,5 milijardi kuna. 4,292 milijardi kuna je trenutno stanje aktivnih jamstava za ukupno 13 brodova", rekao je Marić.
"Avansi za brodove za koje država jamči su 2,84 milijardi kuna, jamstva za kredite za gradnju brodova su 1,10 milijardi kuna, za čiste financijske kredite su jamstva 1,1 milijardi kuna, sve skupa zajedno s dvije plaće, ukupni iznos je 4,292 milijarde kuna aktivnih državnih jamstava", kazao je Marić.
"Doći će do utjecaja na likvidnost, no očekujemo da će javni dug nastaviti s trendom smanjivanja", kazao je ministar Marić.
Na dnevnom redu Vlade u srijedu bit će nacrti konačnih prijedloga zakona o Središnjem registru državne imovine, o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora te zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.
Prihvaćena obveza plaćanja PDV-a od 22 milijuna kuna za nabavu pričuvnih dijelova za Kiowe
Vlada je na sjednici u utorak dala suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini visini od nešto više od 22 milijuna kuna za nabavu pričuvnih dijelova za helikoptere Kiowa Warrior, a odluku je potvrdio ministar financija Zdravko Marić.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država je putem svojeg Ministarstva obrane poslala Ministarstvu obrane RH pismo ponude i prihvaćanja. Sukladno njegovim odredbama pričuvni dijelovi će biti ustupljeni bez naknade, a Vlada SAD-a će podmiriti i transportne i administrativne troškove, stoji u obrazloženju.
Potpredsjednik Vlade Ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je kako su helikopteri Kiowa Warrior nova vrijednost u rukama hrvatskih pilota u suočavanju sa suvremenim ugrozama i novi doprinos jačanju hrvatske sigurnosne arhitekture.
Helikopteri su isporučeni tijekom 2016. i 2017. i provedena je obuka pilota i tehničkog sastava čiji trošak je u potpunosti podmirila vlada SAD, glavni hrvatski saveznik na području obrane i sigurnosti i zahvalni smo im na vrijednoj donaciji, rekao je Krstičević.
Napomenuo je kako ti helikopteri imaju velike manevarske sposobnosti i vatrenu moć, mogu djelovati danju i noću na cijelom teritoriju Hrvatske kao potpora iz zraka te davati potporu policijskim snagama u nadzoru državne granice, opremljeni su NATO sustavom komunikacija i identifikacijskim te sustavom samozaštite.
Helikopteri su sudjelovali i u nedavnoj vojnoj vježbi Velebit 18 koja je pokazala veliku spremnost i sposobnost hrvatskog vojnika, domoljublje i ostvarenje ciljeva Hrvatske vojske, istaknuo je ministar Krstičević.
Vlada na zatvorenoj sjednici predložila imenovanje dijela članova Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja
Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice u srijedu utvrdila prijedlog odluke o razrješenju dijela dosadašnjih članova Vijeća za zaštitu tržišnoga natjecanja zbog isteka mandata i to Denisa Matića, Ljiljane Pavlic i Tatjane Peroković, s danom 15. studenoga 2018. te je istodobno utvrđen prijedlog odluke o imenovanju dijela novih članova toga Vijeća, s danom 16. studenoga 2018. i to Mirte Kapural, Ljiljane Pavlic i Denisa Matića.
Te prijedloge Vlada je uputila u Hrvatski sabor na donošenje.
Na zatvorenom dijelu sjednice, Vlada se Ustavnome sudu očitovala na nekoliko zahtjeva: zahtjev u vezi s podneskom građanske inicijative "Istina o Istanbulskoj" za sudjelovanjem u procesu provjere potpisa za raspisivanje državnog referenduma o otkazivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, zahtjev u vezi s podneskom građanske inicijative "Narod odlučuje" pod nazivom: "Ustavna tužba protiv odluke Ministarstva uprave i šutnje Vlade RH; predstavka Ustavnom sudu RH protiv postupanja Hrvatskog sabora, Vlade RH i Ministarstva uprave i zahtjev za provođenjem nadzora nad ustavnošću i zakonitošću državnog referenduma i zaštitom Ustava u vezi s obvezom Sabora da raspiše referendum u skladu s člankom 87. stavkom 3. Ustava RH".
Cjelovita očitovanja Vlade bit će objavljena uz odluku Ustavnoga suda, izvijestili su iz hrvatske Vlade.
Premijer putuje u Makarsku, u Split i na Hvar
Nakon sjednice Vlade koja se održava u 8 ujutro, premijer Andrej Plenković odlazi u posjet Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje će u Makarskoj sudjelovati na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća u povodu Dana Grada, a zatim će u Splitu prisustvovati svečanoj inauguraciji Dragana Ljutića za rektora Sveučilišta u Splitu. Nakon toga, Plenković će održati predavanje na Pravnom fakultetu o prednostima članstva Hrvatske u Europskoj uniji i budućnosti Europe u okviru inicijative EU-a "Konzultacije s građanima'', a sastat će se i s gradonačelnikom Splita te Splitsko-dalmatinskim županom.
Premijer će potom otputovati na Hvar, gdje će se petak održati sjednica Vlade koja će biti posvećena razvoju hrvatskih otoka, a predsjednik Vlade sudjelovat će i na svečanosti dodjele nagrada Dana hrvatskog turizma te svečanosti dodjele oznake Hrvatski otočni proizvod.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
