Mene ipak više hvata mučnina od istosmjernog komunističkog pravca koji nas prati kroz povijest................
Dk
Deaktivirani korisnik
11.7.2016.
Odustani
Kakav mrtvi komunizam?? SDP je ekonomska desnica s blagim socijalnim korektivom, a ionako su već odavno sve pokrali polupismeni filoustaški kokošari.
to
tommba
11.7.2016.
Odustani
Ekonomska desnica sa socijalnom....daj ne se...ri heeee
to
tommba
11.7.2016.
Odustani
Ekonomska desnica sa socijalnom....daj ne se...ri heeee
Dk
Deaktivirani korisnik
11.7.2016.
Odustani
Imaš li neki barem približno civiliziran način da kažeš što te smeta u mom zapisu?
Dk
Deaktivirani korisnik
11.7.2016.
Odustani
Do tada samo nekoliko primjera: Milanovićeva vlada je pripremila koncesioniranje naftnih polja, što je ekološki diskutabilan potez, a prava (ekonomska) ljevica
nešto takvo ne bi nikada dozvolila. Da ne spominjemo temu bušotina u Jadranu, koje su jedva spriječene. INA? Mislim da svaki iole respektabilni desni trol zna tko je "zapravo započeo" privatizaciju nacionalne naftne kompanije. Tu je i kontroverzna privatizacija mirovinskih fondova i još bezbroj dokaza, da se SDP ponaša kao ekonomska desnica, sa sitnim kozmetičkim popravkama, kao što je bila intervencija prema bankama po pitanju kredita u CHF i otpis komunalnih dugova najvećoj sirotinji. Ali budimo realni - to nije lijevica u smislu grčke Sirize, španjolskog Podemosa, irskog Shinn Fein, njemačke Die Linke, slovenske Združene levice, na kraju krajeva ni nove platforme britanskih laburista pod vodstvom Jeremya Corbyna. Tak da... heee - what??
Prikaži još ↓
to
tommba
11.7.2016.
Odustani
Pišeš gluposti....
Dk
Deaktivirani korisnik
11.7.2016.
Odustani
Dobro je. S primitivcima stvarno nema smisla ulaziti u polemiku. Opismeni se, informiraj se, a do tada možda bolje da se uzdržiš pametovanja.
Dk
Deaktivirani korisnik
11.7.2016.
Odustani
Uvodna riječ prof. dr. sc. Nenad Zakošek
S financijskom i ekonomskom krizom 2008. godine završeno je jedno političko razdoblje u kojem je europska ljevica proš
la puni krug. Razdoblje je započelo sedamdesetih godina 20. stoljeća krizom kejnzijanske ekonomske politike i socijalne države kao najvažnije tekovine poslijeratne europske socijaldemokracije. Kriza ljevice produbila se nakon sloma komunističkih poredaka 1989. i globalne afirmacije neoliberalizma, koji je u znaku “washingtonskog konsenzusa” nametao deregulaciju, liberalizaciju i privatizaciju kao univerzalne recepte. Odgovor socijaldemokracije devedesetih godina 20. stoljeća bila je prilagodba kapitalističkoj globalizaciji u vidu programske koncepcije tzv. trećeg puta, koju je osobito zagovarao britanski vođa “novih laburista” Tony Blair. Nakon ekonomske krize 2008. “treći put” je izgubio na privlačnosti. Posljednjih nekoliko godina na europskoj je ljevici obilježeno usponom radikalno lijevih stranaka, povezanih s društvenim pokretima protiv politike štednje i demontaže socijalne države, poput Sirize u Grčkoj i Podemosa u Španjolskoj.
Prikaži još ↓
Dk
Deaktivirani korisnik
11.7.2016.
Odustani
Svjedočimo i zaokretu nekih liberaliziranih socijaldemokratskih stranaka ulijevo i njihovom povratku tradicionalnoj lijevoj agendi: to je najvidljivije kod brit
anskih laburista, koji su za svog novog vođu izabrali radikalnog ljevičara i kritičara Blairove politike Jeremyja Corbyna. Međutim niti jačanje radikalne “nove ljevice” niti pomak ulijevo nekih mainstream socijaldemokratskih stranaka ne znači prevladavanje krize lijeve politike u Europi zato što ona još uvijek ne nudi uvjerljive odgovore na današnje probleme. Moguća revitalizacija ljevice u Europi ovisit će u konačnici o sposobnosti da odgovori na međusobno povezana četiri izazova. U ekonomskom smislu potrebno je ponuditi nove koncepte koji će riješiti problem globalnog upravljanja uzrokovan nestabilnošću globalnih kapitalističkih tržišta, i ujedno integrirati demokratske i ekološke impulse u organizaciji ekonomskih aktivnosti. U političkom smislu treba odgovoriti na izazov povezivanja nacionalnih, subnacionalnih i transnacionalnih političkih institucija u svrhu izgradnje novog modela politike koji bi, s jedne strane, bio bliži građanima, no koji ujedno ne bi značio izolaciju i zatvaranje u nacionalne okvire. Taj model politike također treba omogućiti suradnju mainstream i radikalne ljevice kao preduvjet izborne pobjede i osvajanja vlasti. U društvenom smislu ljevica se mora prilagoditi promjeni društvene strukture, opadanju klasične radničke klase i socijalnoj atomizaciji.
Prikaži još ↓
Dk
Deaktivirani korisnik
11.7.2016.
Odustani
Napokon, treba pronaći odgovor na kulturni izazov integracije suvremenih multikulturnih društava, koji je osobito naglašen najnovijom imigrantskom krizom.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .