'Sve tri agencije su nam podigle rejting, to je prva izravna posljedica članstva u eurozoni'

Sve tri agencije su nam podigle rejting na najvišu razinu do sada, to je bila prva izravna posljedica članstva o eurozoni, odnosno službenih odluka o tome, naglasio je na početku sjednice Vlade Andrej Plenković govoreći o ulasku u eurozonu od 1. siječnja iduće godine.

Pozvao je u tom kontekstu poslovne subjekte da se ponašaju sukladno trenutku i okolnostima krize u kojoj se nalazimo te da ne podižu neopravdano cijene proizvoda.

PRATITE UŽIVO:

'Da nismo reagirali, cijena benzina bila bi 14,92, a dizela 15,70 kuna'

Osvrnuo se na inflaciju koja je u lipnju dosegla rekordnu razinu i prešla 12 posto. 

- Opet smo reagirali oko goriva, zahvaljujući našim intervencijama cijena benzina će iznositi 13,02, dizel 13,43 kuna, da nije bilo poteza Vlade cijena dizela bila bi 15,70, a benzina 14,92 kune, pomno pratimo stanje na tržištu i Vlada će cijelo ovo vrijeme djelovati agilno, adaptabilno. Vidjeli smo da je razina inflacije 12,1 posto za lipanj, procjene HNB-a su takve da bi nakon ljeta trebalo doći do smanjivanja te stope. Ponavljam, ovo je isključivo uzrokovano vanjskim zbivanjima, nije do nas. Mi ćemo nastaviti s našim mjerama - poručio je podsjetivši na prvi paket mjera pomoći građanima donesen u travnju.

- Ta vrsta socijalnih transfera bit će i dalje vrlo važna, da svi ostanu na nogama. Do sada se to pokazalo ispravnim. Spremamo se za zimske mjeseca, zapunjenost skladišta plinom u Okoliju je na 45 posto, početkom listopada ćemo ići na 92 posto, tu ide sve po planu, angažirali smo HEP, ministarstvo gospodarstvo prati svaki korak, vrlo je važno da sve energetske kompanije u ovoj krizi odigraju ključnu ulogu i preuzmu dio tereta na sebe - rekao je. 

'Šaljemo pomoć Sloveniji u gašenju požara'

Osvrnuo se i na požare na Mediteranu.

- Ova požarna sezona je zaista snažna, maloprije sam razgovarao sa slovenskim premijerom, zamolili su nas ponovno za jedan kanader, jutros je već poletio jedan helikopter, a kreće još jedan kanader HRZ-a - istaknuo je. 

Najavio je kako će se ministar financija Marko Primorac sutra sastati s predstavnicima banaka i donijeti Memorandum o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu. 

- To je tema koja je vrlo bitna, cilj je, naravno, zaštita potrošača, naših sugrađana u ovim financijski zahtjevnim okolnostima. Mislimo da je to jako dobro i da se u suradnji Vlade, HNB-a i banaka našlo rješenje kroz ovaj Memorandum na načelima socijalne osjetljivosti, zaštite potrošača, pravičnosti, transparentnosti, informiranosti, koje imaju za cilj da se se dopuštena prekoračenja vrate kao dominantan proizvod i to na korist potrošača - rekao je. 

'Veliki događaj za Hrvatsku je 26. srpnja, svi su pozvani'

Plenković je najavio i svečano otvaranje Pelješkog mosta.

- To je veliki događaj za Hrvatsku, suverenistički potez spajanja hrvatskog teritorija, svečano i službeno otvaranje Pelješkog mosta bit će 26. srpnja, svi su pozvani - rekao je i podsjetio kako je izgradnja mosta zajedno s pristupnim cestama iznosila 525 milijuna eura, od čega je 357 milijuna bespovratnih sredstava.

- Drago mi je da su Hrvatske ceste ovdje odradile veliki posao, ali i različiti izvođači, bilo je tu puno aktera, zahvaljujem i ministru Butkoviću koji je koordinirao taj veliki projekt od strane Vlade. Zaista je ovo koincidiranje da u istoj godini imamo i euro i Pelješac i Schengen i pregovore s OECD-om skup postignuća koja će dugotrajno ostati kao doprinos naše Vlade boljitku Hrvatske - dodao je Plenković.

Vlada je usvojila i konačnu odluku o imenu mosta koji u dužini 2,4 kilometara konačno spaja kopno s poluotokom Pelješcem. Zvat će se - Pelješki most.

'Zvat će se Pelješki most, odnosno Pelješac bridge'

- Odnosno Pelješac bridge - dodao je ministar prometa Oleg Butković istaknuvši kako se samo ime "Pelješki most" već tijekom pripreme izgradnje uvriježio među građanima Hrvatske.

- Ime je jednostavno, lako pamtljivo, jednoznačno i praktički je postao simbol jedne iznimne vizure i čitavog projekta. Pelješki most je fascinantna građevina koja predstavlja ostvarenje vizije o povezanoj Hrvatskoj, čija je izgradnja označila važan korak, ne samo na putu boljeg prometnog povezivanja već i novog razvojnog uzleta Dubrovačko-neretvanske županije - rekao je Butković podsjetivši kako je Pelješki most u tehničkom smislu i najveći most u Hrvatskoj. 

- A naći će mjesto među najznačajnijim europskim graditeljskim postignućima našeg vremena. Za Dubrovnik most znači bolju prometnu povezanost, za turizam Pelješca, Korčule i cijeloj juga znači novu kvalitetu. Ovim projektom ostvaren je značajan iskorak u pogledu razvoja hrvatske infrastrukture, čiji je simbol više od desetljeća prepoznat upravo pod nazivom "Pelješki most" - dodao je. 

Aktivnosti oko postpotresne obnove

Ministar graditeljstva Ivan Paladina izvijestio je javnost o dosad učinjenom po pitanju obnove nakon potresa istaknuvši kako su radovi završeni na šest zgrada neuropshijatrijske bolnice u Popovači vrijednosti gototovo dva milijuna kuna. 

- U tijeku su radovi obnove na objektima Doma za starije osobe Glina te Doma zdravlja Petrinja, s ispostavom u Glini - dodao je. 

Poručio je kako je nekonstrukcijski obnovljeno 3052 obiteljskih kuća, a da se trenutno radovi provode na 647 kuća. Uz do sada ugovorenu izgradnju 312 zamjenskih kuća, dodatno je pokrenut postupak za njih još 66. 

- Trenutno se izvode radovi na 48 lokacija dok su na 31 lokacija u tijeku pripremne radnje. U tijeku je i izgradnja osam višestambenih zgrada sa 128 stanova u Petrinji te dvije višestambene zgrade sa 26 stanova u Topuskom - rekao je.