U romanu 'Sat koji otkucava samo tik' Ivana Vidića su ljubav, izdaja, osveta i zločin

"Sat koji otkucava samo tik" roman je o ljubavi, izdaji, osveti i zločinu. Započevši kao priča o strastvenoj ljubavi i braku sveučilišnog profesora Julija i mlade studentice Lujze, nalik na one u operama koje Julije pasionirano sluša negdje u pozadini, roman suvereno kreće iznenađujućim žanrovskim pravcima, piše kritičarka Jagna Pogačnik o djelu dramatičara i prozaika Ivana Vidića. Njegov roman "Sat koji otkucava" žiri nagrade Fric uvrstio je u TOP 13 naslova koji konkuriraju za to priznanje.

“Posljednje dvije godine kao da čitamo jedan jedini hrvatski roman. On je stariji muškarac, ona je mlada djevojka, ona je mlađa žena, on je muškarac u zrelim godinama. Napetosti u fenomenu takozvanih razlika u godinama odjekuju hrvatskom književnom scenom potresajući je najdubljim ideološkim sukobima još od početka nultih godina. Ivan Vidić, dramski pisac sa smislom za dramatiku, od prvih rečenica svoga romana 'Sat koji otkucava samo tik' daje do znanja o čemu je riječ. O ljubavi, da, prije svega o ljubavi koja je 'u stanju postojati u ruševinama, sazdana od rumenog ognja, hraneći se žbukom, razbijenim staklom i crnom zemljom, blistati u vječnom ledu, živjeti od srebrne mjesečine što blista na groblju, strpljivo čekati ispod stratišta, lebdjeti iznad brda ljudskih kostiju', kako to stoji u prologu romana, ali da, i o godinama i skandaloznoj razlici u godinama", napisao je o Vidićevu djelu Dragan Jurak za "Kritiku h, d, p".

Ivan Vidić rođen je 1966. u Zagrebu. Kazališne komade, filmske scenarije i prozu počeo je pisati još tijekom studija na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Nakon završetka studija i sudjelovanja u Domovinskom ratu osnovao je tvrtku za produkciju kazališnih predstava, dokumentarnih filmova i videospotova. U drugoj polovici devedesetih povremeno radi u inozemstvu, snima u Njemačkoj i Francuskoj, a vani mu se izvode i drame - "Ospice", "Groznica", "Život u sjeni banane", "Kroz sobe". Drame "Bakino srce" i "Veliki bijeli zec" objavljene su u desetak antologijskih izbora najznačajnijih suvremenih hrvatskih i europskih drama. Drame su mu izvođene u svim većim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Napisao je više od dvadeset kazališnih komada, a na radiju mu je izvedeno tridesetak radiodrama, adaptacija i proznih djela. Pisac je i dvaju libreta za opere.

Književnu nagradu Fric utemeljili su 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se osmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea sredinom prosinca u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Za nagradu Fric su konkurirale knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10 tisuća eura (neto).

Na manifestaciji Sa(n)jam knjige u Puli javnosti će biti predočeni rezultati glasanja za uži izbor, a potom će se odabrati pobjednica ili pobjednik. Do sada su dobitnici nagrade Fric bili: za sezonu 2016./17. Damir Karakaš za roman “Sjećanje šume”, 2017./2018. Jurica Pavičić za roman “Crvena voda”, 2018./2019. Darko Cvijetić za roman “Schindlerov lift”, 2019./2020. Marko Gregur za roman “Vošicki”, 2020./2021. Damir Uzunović za roman “Ja sam”, 2021./2022. Miljenko Jergović za zbirku priča “Trojica za Kartal” i Ivana Šojat 2022./2023. za roman “Sama”.