Poznat je kao fotograf i IT-jevac bivšeg HDZ-ova ministra zdravstva Vilija Beroša, a zadnji ugovor s Berošem odobren mu je u listopadu ove godine. Bio je na listi Ivana Pernara na parlamentarnim izborima
KEKIN GA TUŽI
Tko je Vinko Kojundžić? Berošev fotograf imao je milijunske poslove s Ministarstvom
Čitanje članka:
3
min
Vinko Kojundžić, kojeg će predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin tužiti zbog njegove insinuacije da joj je stan kupio kontrovezni biznismen Nikica Jelavić, poznat je javnosti kao fotograf i IT-jevac bivšeg HDZ-ova ministra zdravstva Vilija Beroša koji je pod istragom DORH-a zbog korupcije. Zadnjih godina Kojundžić je radio s Ministarstvom zdravstva za milijunske ugovore, a zadnji ugovor s Berošem odobren mu je u listopadu ove godine.
No, Kojundžić zadnjih mjeseci na društvenim mrežama snima i objavljuje materijale usmjerene isključivo protiv gradonačelnika Zagreba, Tomislava Tomaševića, stranke Možemo i gradske vlasti. Zato se može pretpostaviti da se iza ove priče prije krije predigra oko lokalnih izbora i borbe za grad Zagreb, nego li predsjednička izborna kampanja.
Kojundžić, naime, u serijama kratkih video zapisa kritizira stanje u Zagrebu pod vladavinom Tomislava Tomaševića, a ovog proljeća na parlamentarnim izborima bio je na listi Ivana Pernara, s kojim je snimao i predizborne video uratke. Tada je, povodom blagdana Uskrsa, jedan video posvetio i čovjeku s kojim je godinama surađivao, Viliju Berošu.
'Poštovani Vili, vidim da smo na istoj drugoj poziciji na izbornim listama u 6. izbornoj jedinici ali na suprotnim stranama. Ti kod Božinovića, a ja kod Pernara. Koja slučajnost?!', što je očito bio perfomas jer je vidljivo da Kojundžić i dalje nastavlja raditi s Ministarstvom zdravstva na čijem je čelu sve do nedavno bio Beroš.
Kojundžić, vlasnik tvrtke Cuspis u fokus javnosti dospio je kada se doznalo da je izradio službenu stranicu Cijepise na kojoj su se građani mogli prijaviti za cijepljenje protiv covida-19 i koja je imala velikih tehničkih problema. Prije toga, Kojundžić je fotografirao sada bivšeg ministra Beroša tijekom njegova posjeta Hrvatskom Crvenom križu u Splitu u sklopu tadašnje predizborne kampanje.
Za izradu stranice Cijepise korištena je besplatna platforma WordPress, a stranica je izrađena uz korištenje predloška koji je stajao 49 američkih dolara. To je tada izazvalo veliku pozornost javnosti jer je Ministarstvo zdravstva za to platilo 2.929.083,46 kuna Kojundžiću.
Naime, tvrtka Cuspis sve do dolaska Beroša u Ministarstvo zdravstva 2018. godine nije dobivala natječaje tog resora. A onda se događa procvat. U prvoj godini mandata Vilija Beroša Cuspisu je iz Ministarstva zdravstva isplaćeno 3.497.338,41 kuna, a u 2019. godini iz Ministarstva zdravstva isplaćeno je Cuspisu 6.367.024,09 kuna. U 2020. Cuspisova zarada od Ministarstva iznosila je, kako smo gore spomenuli, 2.929.083,46 kuna.
U 2021. godini, tvrtka Vinka Kojundžića dobila je 6.591.872,15 kuna od Ministarstva zdravstva, od čega 5.645.372,15 kuna za računalne usluge, a 946.500 kuna za "ulaganja u računalne programe".
Tvrtka Cuspis 2022. za Ministarstvo zdravstva sklapa ugovor vrijedan 7.85 milijuna kuna. No, unatoč tome što PN Uskok prije tri godine radi izvide nad nekim ugovorima i poslovima sklopljenim između Ministarstva zdravstva s tvrtkama IN2 i Cuspis koja je radila platformu cijepise.zdravlje.hr koja, pak, gotovo da i nije ni bila u uporabi, suradnja Beroša i njegova fotografa Kojundžića se nastavlja i u 2024. godini.
Ove godine, točnije 19. rujna 2024., Ministarstvo donosi odluku o prihvaćanju ponude tvrtke Cuspis za usluge održavanja i nadogradnje Centralnog upravljačkog sustava CUS-a za 1.372.500,00 eura s PDV-om. U dopisu o prijedlogu odabira stoji da je tvrtka Cuspis dostavila valjano Jamstvo za ozbiljnost ponude, ne postoje osnove za isključenje ponuditelja, ispunjeni su svi zahtjevi i uvjeti uz predmet nabave i tehničke specifikacije te da je ponuda računski ispravna.
Potom, 3. listopada 2024. ponovno Ministarstvo zdravstva naručuje uvođenje sustava praćenja ishoda liječenja vanbolničkih pacijenata s naglaskom na kronične pacijente u javnim ljekarnama. Procjena vrijednosti nabave iznosi 456.566,46 eura, a na natječaj se prijavljuju tvrtke Teched savjetovanje usluge, King ICT, Ericsson Nikola Tesla, IN2 do.o. te druge, uključujući ponovno i Cuspis. Ministarstvo opet odabire tvrtku Cuspis koja je dala ponudu od 116.110,00 eura s PDV-om, dakle najmanji iznos od svih ponuđivača. Kao odgovorna osoba u odluci je potpisan tadašnji ministar Vili Beroš.
Prva afera u kojoj su spominje Kojundžić datira iz 2009. godine, kada je USKOK potvrdio da se duže vrijeme provodi istraga o navodno nezakonitim i štetnim ugovorima koje je s dobavljačima sklapao bivši ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Većeslav Bergman, a Slobodna Dalmacija je napisala da se za korupciju u poslovima s informatičkom opremom sumnjiči i savjetnik HZZO-a za informatičke poslove Vinko Kojundžić. Prema tadašnjim napisima Slobodne Dalmacije u prijavi USKOK-u iz 2007. tvrdi se da se Kojundžić predstavljao kao savjetnik HZZO-a, a a istodobno bio vlasnik privatne informatičke tvrtke te da su on i Bergman namještali poslove tvrtki koja je, navodno, bila u vlasništvu Kojundžićeve supruge. Kujundžić je demantirao sve ove tvrdnje, rekavši da ih plasira izvjesni Julijan Pajk, koji mu je- kako je govorio novinarima- čak i otuđio poslovnu torbu. Kojundžić je nešto kasnije vodio sporove i s Gradom Zagrebom. Grad Zagreb još u Bandićevo doba tužio Kojundžića zbog duga od 100 tisuća kuna koji nije platio Zagrebačkom holdingu za korištenje dvorane Arena za dječji sajam. Dug iz 2014. je Kojundžić trebao platiti još u srpnju 2015., no kako to nije učinio gradska tvrtka morala ga je tužiti. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu je u travnju 2021. Cuspisu naloženo da podmiri Zagrebačkom holdingu dug od 112.500 kuna s kamatama, postala je pravomoćna i ovršna. Oko ovog iznosa Zagrebački holding se s Kojundžićem natezao godinama. Sve je počelo 2014. kada je Kojundžić, kako je izjavio na sudu, pregovarao s predstavnicima Zagrebačkog holdinga o održavanju Dječjeg sajma u Areni. Sud na kraju nije povjerovao Kojundžiću koji je tvrdio da je prostor u Areni Zagreb dobio na korištenje besplatno i to nakon dogovora s tadašnjim direktorom podružnice. Zato je donijeta presuda prema kojoj Cuspis taj dug mora platiti i to s kamatama. Osim toga mora platiti i oko 16 tisuća kuna sudskih troškova.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
