Poslovi budućnosti tražit će kreativce, ne samo statističare

Koje su to zanimanja budućnosti koja će mi donijeti dobru plaću i sigurnost, pitaju se mnogi koji su potrazi za poslom iz snova. Prema informacijama sa stručne web stranice STEMconnector.com, 20 posto poslova u SAD-u zahtijeva stečeno znanje i vještine iz STEM područja. Predviđa se da će se u sljedećih deset godina, potražnja za znanstvenicima iz STEM područja učetverostručiti u odnosu na sve ostala zanimanja, što dovoljno govori o ozbiljnosti programa te o njegovoj potrebi za implementacijom u školstvo, ali i u gospodarstvo u cjelini.

U Hrvatskoj danas postoji velika potražnja za profilom mladih znanstvenika i praktičara koji imaju znanja iz STEM područja, no još nema dovoljno mladih koji su zainteresirani za ovaj oblik programa. STEM znanja u cjelini se u Hrvatskoj mogu steći jedino studiranjem na specijalističkim studijima na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Strojarstvu te Fakultetu elektronike i računarstva (FER). 

Novi poslovi temelje se na STEM-u

Raiffeisen banka kao organizacija rasla je  organskim rastom od malog do jednog od najvećih bankarskih sustava u Hrvatskoj. Poznata je po stručnosti ljudi i zadovoljstvu klijenata, a s promjenom tržišta i klijenata, vodeći ljudi banke prepoznali su važnost STEM stručnjaka. Više ne govorimo samo o matematičarima, statističarima i programerima, koji već niz godina nalaze svoju nišu u bankarstvu, već o kreiranju sasvim novih poslova koji su usmjereni stvaranju jedinstvenog customer experiencea.  O ovoj temi razgovarali smo s Irenom Bašić Štefanić iz RBA, direktoricom Ljudskih potencijala, koja nam je objasnila kako mladi STEM stručnjaci počinju svoje profesionalne karijere u bankarskom sektoru. 

Irena Bašić Štefanić iz RBA ističe kako je važno da sveučilišta i kompanije rade zajedno

- Iz našeg iskustva, vještine na kojima je fokus tijekom formalnog obrazovanja i vještine za uspjeh u poslovnom okruženju se često razlikuju. Voljeli bismo obrazovni sustav koji naglasak stavlja na razvoj kritičkog razmišljanja te koji njeguje multidisciplinarni pristup svakom problemu, a pritom prvenstveno mislim da razvoj i njegovanje STEM područja. Također, bilo bi korisno već tijekom školovanja razvijati svijest kod mladih o promjenama koje kontinuirano prate razvoj svake industrije - kaže  Bašić Štefanić i naglašava kako u Hrvatskoj postoji prostor za još snažnije povezivanje obrazovnog sustava s privatnim sektorom tako da mladi ljudi tijekom cijelog obrazovanja to što uče stavljaju u realni kontekst npr. kroz prakse (koje su i dalje više forma nego smisleni sadržaj) za pripremu za tržište rada. 

Važan je pogled iz više kuteva

-  Sveučilišta i kompanije mogu zajedno raditi na svojim projektima koristeći međusobne resurse i znanja, na taj način potičući inovacije u društvu. STEM je danas stvarnost i nije više tema iz daleke budućnosti. Potrebni su nam kadrovi koji su spremni gledati na projekte i posao iz više kutova, a ne iz samo jednog, odnosno potrebni su nam mladi stručnjaci, spremni na agilan rad i razvoj - smatra.

Na pitanje zašto je STEM područje toliko važno u današnjem bankarstvu, Irena Bašić Štefanić kaže da se uloga i percepcija bankarske industrije vrlo snažno i brzo mijenja. Ono što su nekada bili ekskluzivno „bankarski proizvodi“, npr. tekući računi, kreditne kartice i sl., danas je dostupno i kroz suradnju s tvrtkama koje nisu banke. Ta činjenica svakako mijenja razumijevanje onoga što zovemo bankarsko tržište i konkurencija. Sasvim je izvjesno da budućnost bankarstva leži u još boljem razumijevanju i prilagodbi potrebama svojih klijenata i pružanju specifičnog iskustva u odnosu s bankom, a što može biti komparativna prednost na tržištu.

Upravo iz tog razloga, sve je važnija uloga naprednih tehnologija rada koje nam trebaju omogućiti brzo i kvalitetno istraživanje potreba klijenta, kreiranje inovativnih proizvoda te vrhunsku uslugu i korisničko iskustvo klijenta u interakciji s bankom.

Znanja iz brojnih područja

- U svemu tome je velika važnost znanja i vještina koji dolaze iz STEM područja (Science, Technology, Engineering i Mathematics), naročito ako se razvoju stručnih kompetencija pristupa integrirano i interdisciplinarno. Osim razumijevanja tehnologija rada, naprednih metoda obrade podataka, modeliranja, programiranja,.. i druge vještine i znanja su nam potrebni u kreiranja naših proizvoda - npr. razumijevanje psihologije potrošača, bihevioralna ekonomija, napredne marketinške i komunikacijske vještine. Vidljivo je da stručnjaci iz različitih područja trebaju raditi zajedno i s puno širim razumijevanjem vlastite struke od onog što se još uvijek događa u formalnom školovanju - priča Bašić Štefanić napominjući kako su  upravo stručnjaci iz STEM područja vrlo važni jer je to područje gdje je interdisciplinarnost već inkorporirana u sustav obrazovanja. 
- Voljeli bismo vidjeti i druge programe obrazovanja koji anticipiraju potrebe budućeg tržišta rada, ne samo po razvoju tehničkih vještina nego i razvoju načina razmišljanja i „soft“ kompetencija potrebnih za uspješno poslovanje – od otvorenosti za promjene, razumijevanje potrebe za stalnim učenjem, agilnom prilagodbom promjenjivim zahtjevima klijenata. Velike i uspješne kompanije već su razvile samostalno ili u suradnji s partnerima mnogo programa i načina rada koji odražavaju takve potrebe. Zato veliku vrijednost vidimo u povezivanju obrazovnog sustava i gospodarstva, u uspostavljanju suradnje koja može omogućiti razvoj kadrova potrebnih već danas – jer budućnost je već počela - zaključuje  Bašić Štefanić. 

RBA je uz Obrtničku komoru Zagreb, HEP, INA-u, T-HT i Hrvatsku poštu, partner konferencije "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska", u organizaciji 24sata. 

Broj mjesta na konferenciji je ograničen. Prijavi svoj dolazak već danas na:

https://24sata.wufoo.com/forms/znhd3du1h6iqum/

https://www.facebook.com/events/1990231911294098/